Ljubav prema knjizi njegovati od najranijeg djetinjstva

Izvor: gradistocnosarajevo.net

Dječija biblioteka Istočno Sarajevo druga je u Republici Srpskoj prema rezultatima sadržaja i rada. Ova biblioteka, koja funkcioniše u okviru Matične biblioteke Istočno Sarajevo, trenutno broji 3.600 upisane djece. Članovi biblioteke, osim bogatog fonda sa više od 10.000 knjiga, mogu da koriste i didaktičke materijale i igračke, koje mogu da ponesu kući ili da ih koriste tokom boravka u biblioteci.

Posjetioci biblioteke su djeca svih uzrasta, od beba, pa do učenika devetog razreda.

Direktor Matične biblioteke Istočno Sarajevo Nataša Kulašinac kaže da ova biblioteka organizuje radionice za različite uzraste, kao što su obrazovna, ilustrativna i likovna radionica, te radionica „Bebe u biblioteci“.

U okviru Dječije biblioteke, u proteklom periodu, organizovane su i besplatne radionice stranih jezika. Djeca su mogla da pohađaju radionice njemačkog, francuskog, engleskog i kineskog jezika.

„Osim redovnih aktivnosti u Dječijoj biblioteci organizujemo i posebne programe kao što su škola stripa i druženje sa piscima za djecu. Ove godine je organizovana i radionica ‘Šampioni čitaju’, kada su najuspješniji sportisti iz Istočnog Sarajeva čitali članovima bibliteke“, kaže Kulašinac.

Ona ističe da biblioteka dva puta godišnje, ljeti i zimi, organizuje takmičenje „Naj čitalac“, kako bi uspjeli da animiraju djecu da tokom raspusta pročitaju što više knjiga.

Prema njenim riječima, svi zaposleni u biblioteci se trude da obezbijede nove i savremene naslove, tako da, osim obavezne školske literature, djeci mogu da preporuče novu i drugačiju literaturu, koja bi im bila interesantna.

Na pitanje da li je maloj djeci teško okupirati pažnju, pogotovo u vremenu „onlajn“ sadržaja koji su sve više dostupni, Nataša odgovara da su na radionicama i u biblioteci vrlo malo u upotrebi savremene tehnologije. Objašnjava da pažnju djece najviše zadržavaju kroz interaktivno učešće, bilo da je riječ o crtanju, recitovanju ili čitanju.

Kulašinac smatra da sve što radimo, pa i šta i kako čitamo, utiče na nas, odnosno, na ponašanje i razvoj djece, kasnije, odraslih osoba.

„Čitanje razvija empatiju, poboljšava rječnik i proširuje znanje. Nema sumnje da oni koji su čitali u djetinjstvu nastavljaju da čitaju i kasnije u životu, te da navike koje su stekli kao djeca, mogu da imati odjeka i u kasnijoj životnoj dobi“, naglašava Nataša.

Knjige nas inspirišu, otvaraju nove vidike i prozore u svijet, a neka istraživanja pokazuju da djeca koja čitaju često postižu bolje uspjehe u školi.

„Pojedina međunarodna istraživanja su pokazala da djeca sa razvijenom navikom čitanja postižu bolji uspjeh u školi, kasnije u životu, grade kvalitetnije društvene veze i imaju bolje samopouzdanje“, navodi Kulašinac i dodaje da je zbog toga podsticanje čitanja vrlo važna zadaća svih nas, najprije roditelja, te prosvjetnih radnika u školama, gdje djeca provode značajan dio dana.

Nataša kaže da je čak i pola sata dnevno druženja sa knjigom sasvim dovoljno da mala djeca steknu naviku čitanja. Ona ističe da ukoliko djeca u ranim godinama imaju usađenu naviku čitanja, ljubav prema knjigama ostaje i kada odrastu.

„Ovu tvrdnju možemo da konstatujemo i iz ličnog ugla. Drago nam je kada nam učitelji ili nastavnici u školama kažu da se u radu ističu djeca koja su posjećivala naše radionice ili kasnije dolazila u biblioteku i čitaonicu“, navodi Kulašinac i ponosno ističe da neku od te djece i danas posmatraju kako ostvaruju zapažene rezultate na nekim od prestižnih svjetskih univerziteta.

Na pitanje kako da roditelji na ispravan način animiraju djecu da više čitaju, a manje vremena provode na internetu, Nataša objašnjava da je najvažnije da roditelji čitaju i razgovaraju sa svojom djecom.

„Važno je da roditelji razgovaraju sa djecom, ne samo o knjigama, već i o porukama koje određena djela nose i na koji način ono što je pročitano utiče na njih“, kaže Nataša i poručuje da čitanje treba da bude zabava kroz koju djeca stiču znanje, a ne obaveza koja ih opterećuje.

Voditelj radioničkog programa Stanka Ždrale kaže da je osnovni cilj radionica da, putem različitih aktivnosti i medija, djeci od najranijeg djetinjstva približe knjigu, kako bi stekli naviku dolaska u biblioteku i doživjeli je kao lijep i kreativan prostor u kojem mogu da puste mašti na volju i slobodno izraze svoja osjećanja.

„U radionicama vizuelizujemo čitanje crtanjem, igranjem predstava, koristeći različite materijale, sve s ciljem da djeca razvijaju maštu, kreativnost, ljubav prema književnosti i umjetnosti“, naglašava učiteljica Cana, kako je od milja zovu mališani.

Ona kaže da na radionice dolaze djeca različitih uzrasta, bebe koje koriste taktilne i zvučne slikovnice, djeca od četiri do šest godina, te djeca školskog i starijeg školskog uzrasta.

„Ukoliko napravimo program interesantnijim, nije teško zainteresovati ni djecu mlađeg uzrasta. Nastojimo da im privučemo pažnju na različite načine, ne samo čitanjem knjiga, nego i vizuelnim načinom izražavanja, kada njima dajemo priliku da kroz ilustracije i kreativan rad izraze svoj doživljaj određenog djela“, ističe Ždrale, dodajući da se djeca na taj način lakše i brže približe knjizi.

Ždrale naglašava da djeca koja u ranoj mladosti steknu naviku da čitaju, kasnije sa radošću dolaze u biblioteku, te rado učestvuju i na takmičenjima za najčitaoce koje organizuje Dječija biblioteka.