Poslanici iz Srpske napustili sjednicu Predstavničkog doma

Izvor: RTRS

Poslanici stranaka iz Republike Srpske napustili su sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zbog činjenice da su bošnjačke stranke potpisale zajedničku izjavu koja se tiče imovine Srpske, te ponašanja predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića na današnjoj sjednici.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić rekla je za RTRS da je Zvizdić tokom diskusije prekidao poslanika SNSD-a Milorada Kojića, dok je drugim poslanicima dozvoljavao da mu dobacuju i da ga prekidaju.

Klub SNSD-a najavio je da će zbog ovih dešavanja zatražiti stav Etičkog odbora.

Podsjećamo, članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić potpisali su danas zajedničku izjavu sa predsjednicima parlamentarnih političkim stranaka iz FBiH na nivou BiH i entitetskom nivou, a koja se tiče imovine.

Osim članova Predsjedništva, izjavu su potpisali predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, prvi čovjek NiP-a Elmedin Konaković, kao i predsjednik Naše stranke Edin Forto, predsjednik NES-a Nermin Ogrešević i predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.

Izjavu prenosimo u cijelosti:

– Pozivamo sve političke aktere u BiH da prekinu sa destruktivnim politikama i da dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH, konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, kao i potpisane međunarodne sporazume. Budućnost naše zemlje trebamo i moramo graditi poštujući načela vladavine prava i pravne sigurnosti, principe ustavnosti i zakonitosti, evropske standarde, garantovana ljudska prava i osnovne slobode, te ravnopravnost građana i naroda BiH.

– Odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi: BiH je nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti. Državna imovina je i “javno dobro” (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, saobraćajna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u zemlji. Imovina reflektuje državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo BiH, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i regulisanje državne imovine njena isključiva nadležnost.

– BiH i movina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine. Samo BiH ima isključivu nadležnost da opštim ili pojedinačnim pravnim aktima, donesenim od strane nadležnih organa vlasti po tačno utvrđenom postupku, ureduje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu. Te odluke entiteti, kao i svi drugi niži nivoi vlasti, moraju poštovati.

– Državnim zakonom o imovini treba osigurati efikasno i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom BiH, koje će biti u službi postizanja kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva i zaštite interesa BiH, te osigurati odgovorno raspolaganje, brigu i unapređenje prirodnih bogatstava, kulturne i istorijske baštine, te drugih strateških interesa BiH.

– BiH posjeduje ne samo vanjski, već i unutrašnji kontinuitet (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, kojeg funkcionalno predstavlja državna vlast. Pojam “država” sadržan u odredbama Ustava BiH odnosi se isključivo na Bosnu i Hercegovinu. Preciznije rečeno, to se odnosi na tri različita elementa: na sveukupnu državu BiH, međunarodnopravno priznatu, nezavisnu, i suverenu; na najvi5i nivo vlasti u državi (za razliku od entitetskih i nižih nivoa vlasti), te suverenog međunarodnopravnog sljednika (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine. Neupitni kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i današnje države Bosne i Hercegovine nedvosmisleno upućuju na zaključak da je državi BiH, prema Sporazumu o sukcesiji, data državna imovina navedena u tom Sporazumu, tj. da je BiH titular te imovine. Nikakve neutemeljene izjave ne mogu promijeniti elementarne ustavnopravne činjenice.

– Tužilaštvo BiH i drugi nadležni organi BiH moraju procesuirati odgovorna lica koja najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine BiH na Republiku Srpsku. Izjave pojedinih funkcionera iz Srpske o tome će nezakonito knjižiti imovinu BiH predstavljaju nastavak opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Prijetnje secesionizmom upućene od strane zvaničnih predstavnika entitetskih organa vlasti Republike Srpske i pojedinih političkih stranaka koje primarno djeluju na prostoru Republike Srpske, te njihovo odbijanje da provode konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH predstavljaju grube nasrtaje na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u BiH, ali i cijelom regionu. Na svaku aktivnost koja predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodnopravnom subjektivitetu BiH odgovoriće se snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima.

– Upozoravamo predstavnike međunarodne zajednice, naročito zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i kancelariju Visokog predstavnika za BiH (OHR), da je krajnje vrijeme da preduzmu odlučne korake kako antidejtonska i antiustavna politika organa vlasti Republike Srpske ne bi doživjela eskalaciju sa nepredvidivim i nesagledivim posljedicama. Izostanak odlučne reakcije predstavnika međunarodne zajednice na dosadašnje antidejtonske aktivnosti usmjerene protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kontinuirano ohrabruje institucije vlasti Republike Srpske i političke snage predvođene Miloradom Dodikom da nastave sa aktivnostima usmjerenim protiv BiH.

– Pozivamo sve političke aktere u BiH da poštuju princip vladavine prava i prestanu sa generiranjem kriza. Posljedice političkih kriza su odlazak mladih ljudi, izostanak stranih investicija, zaustavljanje rasta ekonomije i pad životnog standarda, što nikome u BiH neće donijeti dobro. Umjesto toga, potrebno je da se svi posvetimo ispunjavanju uslova iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo ubrzali naš put prema Evropskoj uniji, te provođenju Programa reformi BiH na NATO putu.