Ljetnikovac kralja Aleksandra u Han Pijesku (drugi dio)

Autor: FILTER/A.K.

Rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića u Han Pijesku predstavlja jedinu kraljevsku rezidenciju u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1924. godine, za potrebe kralja Aleksandra Karađorđevića. Dvorac je u Drugom svjetskom ratu djelom oštećen, poslije rata služio je kao rezidencija državnih službenika. Izgorio je u požaru 2005. godine. Vodi se kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Rovovi iz 1914.

.

Ispod samog Kraljevog dvorca su se nalazili stari rovovi iz 1914. godine. Tim pravcem je Užička armija sa Crnogorcima nadirala prema Sarajevu, a iz tih rovova su ih pokušali zaustaviti austrijski žandari, pomognuti domaćim šuckorima.

Na mjestu kraljevog ljetnikovca bio je štab Šumadijske divizije 2. poziva. Srpska vojska je bila na Kraljevoj Gori i Romaniji, a austrijanci su bili spremni na evakuaciju iz Sarajeva.

Da bi sačuvao uspomenu na te slavne dane, kralj je naredio da se rovovi kraj ljetnikovca očuvaju onako kako su ostali.

Kraljeva posjeta iz 1928.

U štampi iz tog perioda ostali su tragovi posjete kralja Aleksandra Karađorđevića Han Pijesku krajem jula 1928. godine. Kralj je u Han Pijesak doputovao 29. jula,a ostao je nedelju dana. Čak je i neke ukaze potpisao u Han Pijesku.

Kralj je u Han Pijesak stigao u pratnji župana tuzlanske oblasti Jovan Zeca. Već 30. jula u posjetu dolazi i veliki župan sarajevske oblasti Milan Nikolić, sa kojim je kralj proveo u šetnji nekoliko sati.

Tokom svog boravka u Han Pijesku, kralj je primao posjete minstara, činovnika, ali i običnih ljudi iz tog kraja. Ostalo je zabilježeno da je prisustvovao liturgiji na Ilindan u crkvi Sv. Pantelejmona kojoj je kumovao.

–Seljaci koji su čuli da će kralj doći u crkvu, nagrnuli su u svečanom odijelu sa svih strana i crkva je već ujutru bila prepuna svijeta. Liturgiju je služio mjesni sveštenik Setvan Todorović. Čim je kralj stupio na ulaz crkve, okupljeni svijet ga je pozdravio sa “Živio Kralj!”. Kralj je cijelu službu ostojao, a poslije službe s epozdravio sa sveštenikom Todorovićem i razgovarao sa njim o prilikama u ovom kraju. Kralj je pozvao sveštenika na ručak. Kralj se poslije zadržao u razgovoru sa narodom i “u kolo se hvatao“.

.

Kraljevići na odmoru 1931.

Članak iz avgusta 1931. govori o Han Pijesku kao omiljenom ljetnom boravištu Karađorđevića i do u detalj opisuje aktivnosti trojice kraljevića.

–Tek što kazaljka na časovniku pokaže 8 i po časova u vili se već začuje veseli smeh i žagor mladih kraljevića. Prvi izlazi najmlađi Andrej sa loptom velikom kao balon. Iza njega izlazi Tomislav sa svojim malim automobilom na pedale. Tačno u 9 časova izlazi prestolonasljednik Petar. Njegova učionica je na otvorenom, u sjenci borova i jela. Nastava bi trajala 2 sata, a nakon toga bi sa svojim učiteljem išao u šetnju sat vremena prilikom koje se vodi razgovor o prirodi, biljkama i životinjama. Zabilježeno je da je prvo pismo roditeljima, prestolonasljednik Petar napisao upravo u Han Pijesku. U svakodnevnoj šetnji mali Petar bi često prolazio pored Gardijske kasarne. Zanimao se kako se hrane vojnici i pri tome je pažnju posvećivao gardijskom kuvaru koga je ispitivao vojničkim obrocima. Jedan dan je došao da ga fotografiše svojim “kodakom” i bio je presretan kada mu je mogao uručiti fotografiju koju je on uslikao.

–Posle podne kraljevići odlaze u dalju šetnju u okolinu. Tom prilikom oni su predmet pažnje i ljubavi celog tog kraja. Na livadi su, seljanke žurno kupe seno, a najmlađi kraljević princ Andrej, trči i u obema ručicama nosi pregršt sena da ga doda jednoj seljanki… Kraljevići se približavaju seljacima i postavljaju im neprekidno pitanja jer ih sve što je oko njih interesuje i zanima. U svim ovim susretima sa stanovnicima ovoga kraja kraljevići su predmet opšte radosti i sa svih strana prate ih srdačni pozdravi i usklici.

nastaviće se…