Preporuke pedijatra za terapiju crijevnih virusnih infekcija
Izvor: JZU Bolnica ”Srbija”
Specijalista pedijatrije-subspecijalista dječije pulmologije, doktor Tamara Ivanović kaže da su najčešći razlozi za posjetu pedijatru u ljetnim mjesecima crijevne virusne infekcije. Glavni simptomi su proliv, povraćanje, povremeno povišena tjelesna temperatura.
Napominje da ovi simptomi mogu biti različitog intenziteta i mogu izazvati zabrinutost roditelja, ali većina njih spontano prolazi u roku od nekoliko dana do dvije nedjelje. Osnovni cilj terapije crijevnih virusnih infekcija je sprečavanje dehidracije ili nadoknada tečnosti ukoliko se dehidracija razvila.
„Dehidracija može biti blaga, umjerena i teška. Znaci blage dehidracije su suve usnice i žeđ. U umjerenoj do teškoj dehidraciji vidljivi su podočnjaci, suv i obložen jezik, oskudno mokrenje, pri čemu je pelena suva ili dijete rijeđe mokri, a mokraća oskudna i tamnija, ušiljen nos, manjak suza kod plača, ubrzan puls i pospanost. Teška dehidracija zahtijeva neodložno bolničko liječenje“, naglasila je dr Ivanović.
U slučaju blage dehidracije liječenje se sprovodi u kućnim uslovima i rijetko je potreban odlazak doktoru. Najvažnije je da djetetu nadoknađujete tečnost i pratite njegovo stanje, pojašnjava dr Ivanović. Za nadoknadu tečnosti, dr Ivanović kaže da je najbolje koristiti standardizovani rastvor oralnih dehidracijskih soli, tj. tečnost koja sadrži glukozu i elektrolite koji se gube prolivom i povraćanjem.
„Ako nakon unosa tečnosti dijete povrati, napravite pauzu od 30 do 60 minuta i nakon toga nastavite sa postepenim unosom tečnosti“, istakla je dr Ivanović.
Specijalista pedijatrije naglašava da ako se radi o odojčetu na prirodnoj ishrani, obavezno je da nastavite sa dojenjem. U slučaju da dijete povraća, podoji trebaju biti učestaliji i kraći. Ako je dijete na adaptiranoj mliječnoj formuli, savjetuje se zamjena sa formulom bez laktoze.
„Uobičajeno je da djeca sa crijevnom infekcijom nemaju apetit. Ukoliko dijete odbija hranu, posebno u prvih 24 sata bolesti, nemojte ga prisiljavati da jede. Ako dijete želi i može jesti, savjetuju se prije svega složeni ugljeni hidrati, a to su riža, pšenica, krompir, nemasno meso, kao i banana. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu“, naglasila je dr Ivanović.
„U terapiji se preporučuju probiotici i antipiretici za snižavanje povišene tjelesne temperature. Davanje lijekova koji smiruju mučninu i povraćanje (npr. Reglan) kod djece se ne preporučuju. Antibiotici, takođe nemaju mjesto u liječenju crijevnih virusnih infekcija“, zaključuje doktor Tamara Ivanović.
