Stevo Kaluđerčić: prosvjetni, kulturni i politički radnik (1864-1948)
Izvor: Matična biblioteka Istočno Sarajevo
U izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo objavljena je knjiga „Stevo Kaluđerčić: prosvjetni, kulturni i politički radnik (1864-1948)“ koju je priredila Ivana Kuljanin.
Stevo Kaluđerčić (Sombor, 1864 – Sarajevo, 1948) bio je učitelj, pripovjedač, prevodilac, kulturni, prosvjetni i politički radnik koji je živio u Sarajevu s kraja 19. i početkom 20. vijeka. Bio je aktivan član u svim onovremenim kulturnim i društvenim organizacijama, časopisima i udruženjima. Pisao je pripovijetke o kulturnom životu, o znamenitim ljudima koji su živjeli i radili u Sarajevu, a akcenat njegovog životnog rada jeste borba za održanje srpskih škola, kao i bolji status učitelja i učiteljica. Jedan je od osnivača i urednika „Bosanske vile“ sa njegovim grafičkim rješenjem naslovne stranice. Njegove pripovijetke su pisane pod uticajem srpskog realizma i to su crtice iz bosanskohercegovačkog života. Prevodio je sa njemačkog i slovenačkog.
Bio je aktivan član „Prosvjete“, napisao je Istoriju srpskog naroda koja je bila udžbenik u osnovnim i građanskim školama sve do 1914. godine. Takođe, bio je horovođa i član crkvenog hora u staroj srpskoj-pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, redaktor alamanaha „Novi Trebević“, inicijator osnovanja muzeja stare pravoslavne crkve u Sarajevu, predsjednik Srpskog učiteljskog udruženja u BiH, narodni poslanik u Bosansko-hercegovačkom saboru, član sarajevskog sokolskog društva „Dušan Silni“, jedan od osnivača i ujedno član pjevačkog hora „Sloga“.
Bitno je istaći njegovo zalaganje za opismenjavanje djevojaka, budućih majki. U tome je itekako uspio kao nastavnik, a potom i upravitelj Više djevojačke škole. Cijeli svoj radni vijek proveo je u poboljšanju stanja školstva u Bosni i Hercegovini izgarajući u želji da promijeni i stvori bolju budućnost u nastavnom i vaspitnom radu u školi.
Važno je napomenuti da od 1933. godine, pa sve do 1980. godine o Stevi Kaluđerčiću se nije pisalo. Samo se u nekim istorijskim i prosvjetnim knjigama njegovo ime spomene i to ostane jedino kao referenca.
Proučavajući život i djelo Steve Kaluđerčića, zapazili smo nemilu činjenicu da mu se ime čak i ne spominje kada se piše o institucijama, udruženjima i časopisima, u kojima je njegov udio bio u osnivajućem aktu. Ističemo ovo kao poražavajući podatak kako brzo zaboravljamo ljude koju su bili bitan dio društvenog, prosvjetnog i političkog života Srba u Sarajevu. Naravno, nije za sve krivo ni naše pamćenje već i političke prilike koje su nastupile poslije Kaluđerčićevog odlaska u penziju. O Stevi Kaluđerčiću, njegovom „povratku“ u 21. vijek najzaslužniji je njegov unuk Pavle Kaluđerčić koji nam je u knjizi ”Sjećanja na ljude i događaje” ponovo obnovio sjećanje na svog izuzetnog djeda.
Zbornik je podijeljen u poglavlja u kome prvo poglavlje sadrži pripovijetke Steve Kaluđerčića, u drugom su prevodilački radovi, a u trećem radovi o Srpskom učiteljskom udruženju i srpskim školama u BiH. U četvrtom poglavlju su pedagoški i drugi radovi, a šestom sjećanja na Stevu Kaluđerčića iz ugla njegovih savremenika. Šesto poglavlje je Bibliografija radova Steve Kaluđerčića, a u sedmom su prilozi-fotografije porodice Kaluđerčić.
Govoreći i pišući o Stevi Kaluđerčiću, želimo da napravimo korak u poznavanju i uvažavanju vlastite tradicije i prošlosti kao preduslova da poštujemo one koji su mnogo učinili za našu kulturnu istoriju.
„Imajući u vidu ideološke aspekte pedagoškog, nacionalnog i kulturnog rada učitelja Steve Kaluđerčića (Sombor, 1864 – Sarajevo, 1948), zvonke riječi njegovog vršnjaka iz daleke Amerike Džordža Vašingtona Karvera (1864 – 1943), koje glase – Obrazovanje je ključ koji otvara zlatna vrata slobode – dobijaju svoj puni smisao, navodeći nas istovremeno da po ko zna koji put u istoriji čovječanstva zastanemo nad postignućima onih ličnosti na čijim kulturnim tekovinama gradimo sopstvenu budućnost. Nasljeđe Steve Kaluđerčića, ovjekovječeno brojnim radovima, publikovanim u onovremenim vodećim književnim, pedagoškim i društvenim listovima, časopisima i kalendarima, te zapaženim govorima i besjedama, održanim u Bosansko-hercegovačkom saboru, proisteklo je iz njegovih nesebičnih napora i zalaganja za bolje i slobodno sutra kako srpskog, tako i sveukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
* * *
Veliki doprinos ovom zborniku predstavlja personalna bibliografija Steve Kaluđerčića, koju je, zajedno sa uvodnom studijom (Stevo Kaluđerčić, učitelj i vaspitač), takođe, sačinila Ivana Kuljanin. Podijeljena u dvije veće cjeline, Bibliografija sadrži 103 bibliografske jedinice, oblikovane prema savremenim međunarodnim pravilima za bibliografski opis monografskih publikacija ISBD(M) i bibliografski opis komponentnih dijelova ISBD(CP). Bibliografska građa klasifikovana je hronološki, prema vremenu objavljivanja. U prvoj cjelini su popisana Kaluđerčićeva posebna izdanja, zatim njegovi prilozi u kalendarima i periodici, te publikovani govori, predavanja, referati, polemike i izvještaji. Drugi odjeljak posvećen je literaturi o Stevi Kaluđerčiću.
Uzevši uopšte, personalna bibliografija Steve Kaluđerčića, nastala trudom Ivane Kuljanin, predstavlja prvi sistematičniji naučni pogled na stvaralaštvo ovog autora.
Ivana Kuljanin je u protekle tri godine, koliko je ukupno i trajala njena potraga za rasutim tekstovima Steve Kaluđerčića, te radovima drugih o njemu, detaljno istražila arhivsku i bibliotečku građu kod nas i u regionu. Naznačeni istraživački pristup u oblikovanju zbornika o Stevi Kaluđerčiću, odlika je Ivanine istinske posvećenosti i afiniteta prema nacionalnoj kulturnoj baštini. Osim toga, priređeni zbornik je svojevrsni pokazatelj visokog nivoa njene bibliotekarske i bibliološke svijesti. U priređivačkom smislu, ovaj zbornik predstavlja značajnu istraživačku i kulturološku novinu, budući da na jednom mjestu sabira raznovrsno stvaralaštvo Steve Kaluđerčića, štampano u onovremenim kalendarima i periodici, koji se, kao rijetka bibliotečka građa, čuvaju u specijalnim odjeljenjima nacionalnih biblioteka, arhiva i muzeja u Bosni i Hercegovini (a i šire). U tom smislu, dati zbornik predstavlja pogodnu osnovu za dalja i studioznija proučavanja ne samo Steve Kaluđerčića, nego i cjelokupne kulturne, političke i društvene prošlosti Bosne i Hercegovine u protekla dva vijeka. (iz recenzije doc. dr Radoslavke Sudarušić)
