Šmit: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje
Izvor: Glas Srpske
Njemački političar Kristijan Šmit preuzeo je juče od Valentina Incka dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice najavivši sprovođenje reformi koje bi biH omogućile članstvo u EU, a za „Glas Amerike“ kaže da, „kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu“.
-Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao – istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na njega te da će to i činiti.
– Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci“, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji – naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmijenjen.
– Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje – istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu dio 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
-Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom – podvukao je Šmit.
Naglašnjava da, umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
-To nije prihvatljivo – upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju.
-Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time – kaže Šmit.
Međunarodni interes
Kada je riječ o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, naglašava Šmit, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
– Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika – govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve – kaže Šmit.