Zašto BiH nije dio “Otvorenog Balkana”?

Izvor: RTRS

Pošte Srbije i Sjeverne Makedonije potpisale su Protokol o poslovnoj saradnji, što je početak praktične primjene inicijative “Otvoreni Balkan” , koju su u Skoplju najavili lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Do 2023. godine između tri zemlje za slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala ne bi trebalo da postoje granice.

Već sada se, kažu privrednici u ovim zemljama, osjeća drugačija poslovna atmosfera.

Zašto BiH nije dio te inicijative, našim ekonomistima i analitičarima nije jasno, kada su potencijalni dobici, ali i gubici već sada očigledni.

Olakšan i unapređen protok robe, proizvoda, unapređenje administrativne i tehničke infrastrukture na ključnim graničnim prelazima, smanjenje necarinskih barijera i čekanja, unapređenje trgovinskih veza, ubrzavanje razvoja regiona.

– Mi ćemo u ovom momentu biti manje konkurentni u odnosu na privrednike iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, to će takođe uticati na procese koji se ovdje dešavaju, imamo potražnju za vozačima, našim vozačima je preko glave čekanje na granicama i zbog toga odlaze na tržište i nalaze lako posao u EU – kaže Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore u Banjaluci.

– Ova je inicijativa jako dobra i mislim da bi BiH mogla imati velike koristi jer je BiH najviše zaostajala u tom ekonomskom razvoju, ravoju tehnologije i ostalom – rekao je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

Primjera radi, vozač iz BiH koji prevozi proizvode za Srbiju ili Albaniju, moraće i dalje čekati na granici dan ili dva dok dođe na red za pregled robe i dokumentacije. Istovremeno vozači iz Srbije će moći i po nekoliko puta u toku 24 časa da odu u Sjevernu Makedoniju, bez ikakvih barijera. Zbog ovakvih i sličnih primjera, BiH bi mogla ostati u velikom zaostatku za zemljama regiona, posebno kada se uzme u obzir da Republika Srpska sa Srbijom ima oko 700 miliona evra spoljnotrgovinske razmjene.

– Ne znam šta se desilo da BiH nema u tom. Obzirom da region neće tako brzo ući u EU, kako je već očito, ono što je intencija je da se barem poslovna zajednica potpuno integriše i da se osiguraju potpune slobode u kretanju robe, ljudi i usluga – rekao je Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

– Ono što znamo jeste da imate firme u BiH koje funkcionišu ili kojima bi proširenje ili povećanje tržišta pogodovalo, imate firme iz građevinskog sektora, imate informatičke firme. Sasvim sigurno je da ćete imati segmenata ili koji će u tom slučaju na neki način stradati – istakao je Adnan Huskić, politički analitičar.

Prednosti “Otvorenog Balkana” nisu prepoznale ni Crna Gora i samoproglašeno Kosovo, svako iz svojih razloga, najprije političkih i navodnog straha od “nove Jugoslavije” i političkog uticaja Srbije u novoformiranom projektu. Najdalje u negativnim ocjenama je otišao premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti koji je rekao da “Otvoreni Balkan” otvara regiju za uticaj Rusije i Kine.

Kako stvari stoje, “Otvoreni Balkan”, za sada će se odnositi na Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju – zaživjeće 2023. godine, a 2022. stupiće na snagu i međusobno priznavanje kvalifikacija i radnih dozvola ove tri države kao i sloboda kretanja ljudi i robe i slobodan pristup tržištu rada, što bi ubrzalo privredni rast regiona.