Oprez u prirodi, vreba mišja groznica

Izvor: Glas Srpske

Od mišje groznice ove godine prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra RS, liječeno je devet pacijenata, a zabilježen je i jedan smrtni slučaj. S obzirom na to da veliki broj građana odlazi u prirodu, stručnjaci upozoravaju na povećan oprez, jer je u ovom periodu velika mogućnost zaraze hanta virusom.

Prenosnici ove opake bolesti su divlji mišoliki glodari zbog čega je i dobila narodni naziv mišja groznica, a posljednjih mjeseci hara u susjednoj Hrvatskoj, gdje je više od 40 zaraženih liječeno u bolnicama.

Prema riječima načelnice Klinike za infektivne bolesti UKC-a Srpske Antonije Verhaz infekcija hanta virusom kod zaraženih u Srpskoj utvrđena je serološkim testiranjem.

– Bilo je sporadičnih slučajeva oboljelih pacijenata od mišje groznice, a u Klinici za infektivne bolesti tokom ove godine liječilo se pet pacijenata. Zbog pandemije virusa korona određeni broj pacijenata liječio se i u Klinici za unutrašnje bolesti – kazala je Verhazova i dodala da je od posljedica ove bolesti preminuo tridesetsedmogodišnji muškarac.

Načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banjaluka Mirjana Miljković kazala je da su u aprilu imali dva prijavljena slučaja zaraženih mišjom groznicom.

– Virus se prenosi putem aerosola ekskreta glodara, a prisutan je u urinu, fecesu i pljuvački inficiranih glodara, koji inače nemaju simptome bolesti. Inkubacija je od nekoliko dana do dva mjeseca, najčešće dvije do četiri sedmice, a ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka – kazala je Miljkovićeva. Ova bolest, pojasnila je, ima pet kliničkih faza. Do smrtnog ishoda može doći u hipotenzivnoj i oliguričnoj fazi, a smrtnost iznosi oko pet odsto.

– Za febrilnu fazu karakteristična je visoka temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u krstima i stomaku, mučnina, povraćanje, crvenilo lica i petehije. U hipotenzivnoj dolazi do pada temperature i pritiska – pojasnila  je Miljkovićeva.

Dodala je da slijedi oligurična faza u kojoj je pritisak normalan ili povišen, i u kojoj je smanjeno izlučivanje urina. U diuretičnoj fazi pojačano je izlučivanje urina, a oboljeli može da izluči od tri do šest litara dnevno. Posljednja rekonvalescenta faza može mjesecima trajati.

– Oboljenje ima sezonski karakter, sa najvećim brojem zaraženih u proljeće ili rano ljeto. Na Balkanu teški klinički oblik bolesti uzrokuje virus hanta ili virus dobrava, a obolijeva i na stotine ljudi godišnje – kazala je Miljkovićeva.

Viši asistent na katedri za zoologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Rajko Roljić kazao je da virus kruži i održava se među divljim mišolikim glodarima.

– Rizične grupe su poljoprivrednici, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima – kazao je Roljić.

Do povećanja broja oboljelih, dodao je, dolazi u godinama velike brojnosti ovih glodara, poznatije kao “mišje godine” kojoj je prethodila blaga zima i dostupnija hrana.

Simptomi oboljenja

– visoka temperatura

– glavobolja

– malaksalost

– mučnina i povraćanje

– crvenilo lica i petehije

PREVENCIJA

– čuvati hranu u zatvorenim posudama

– redovno prati ruke

– izbjegavati ležanje na travi

– ne dodirivati uginule životinje

– ne piti vodu sa neuređenih šumskih izvora

– spriječiti pristup glodara kućama i zgradama