Srpsko nejedinstvo krivo za promjene Dejtona

Izvor: Srpska info

Prošle su 24 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali taj dokument i dalje otvara brojne rasprave u javnosti, počev od onih kako su ga visoki predstavnici pogrešno tumačili, pa do toga kako su Srbi time najviše oštećeni.

I dok u BiH već duže vrijeme traje pravi politički rat oko toga ko pogrešno tumači Dejton, da li je ovaj izvorni dokument izmjenjen i da li ga je moguće vratiti u prvobitno stanje, ljudi koji su u prvim godinama poslije rata predstavljali Republiku Srpsku vjeruju da se ništa od toga ne bi desilo da su Srbi bili jedinstveni.

Slažu se da se izvorni Dejton u međuvremenu mnogo promijenio, ali kažu da za to nisu krivi stranci, već su tome kumovali upravo srpski političari koji su „željni vlasti bez pogovora izvršavali sve ono što im je nametano“.

– Da je bilo srpskog jedinstva ni slovo Dejtona ne bi bilo promjenjeno – stav je prve poslijeratne predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić.

Prisjećajući se perioda nakon potpisivanja Dejtona, Plavšićeva, koja je tada obavljala funkciju v.d predsjednika Srpske, ističe da su ga Srbi dočekali sa velikom skepsom.

Iako svjesni da napokon dolazi mir, Srbi nisu, kako kaže Plavšićeva, blagonaklono gledali na taj dokument.

– Međutim, kasnije kada sam proanalizirala taj sporazum, riječ po riječ, zarez po zarez, bilo je jasno da je on pozitivan za sve strane u BiH. Dejtonski mirovni sporazum je bio dobro izbalansiran i niko nije bio oštećen. U početku je bilo mnogo otpora, najviše sa srpske strane prema tom dokumentu, ali je on na kraju ipak prihvaćen – prisjeća se Plavšićeva u razgovoru za Srpskainfo.

Dodaje da su već u prvim mjesecima nakon potpisivanja Dejtona počele pripreme za njegovu izmjenu od strane „moćnika iz međunarodne zajednice“. U tome su, kaže Plavšićeva, i uspjeli jer je razlika između izvornog Dejtona i onoga kako danas izgleda BiH evidentna.

– Nepuna tri mjeseca nakon potpisivanja Dejtona dolazili su mi predstavnici međunarodne zajednice i počeli pričati o duhu Dejtona. Tada sam im rekla da mi ne mogu pričati o duhu Dejtona, jer imaju izvorni dokument u kojem je svaka tačka važna. Ubrzo se ispostavilo da dio međunarodnih moćnika nije mario za ono što je tamo napisano, već su vjerovatno išli logikom hajde da oni to potpišu, a mi ćemo onda provoditi naše ideje koje su nazvali „duh Dejtona“ – ističe Plavšićeva.

Ona kaže da može razumjeti strance jer su oni imali svoje ideje, ali da ne može razumjeti Srbe koji su dozvolili da se tako nešto desi.

Svjesna je, kaže ona, činjenice da su visoki predstavnici smjenjivali političare, zabranjivali im dalji rad i činili razne druge pritiske na njih, ali pita se zašto tada nije bilo srpskog jedinstva.

Plavšićeva kaže da Srbi nisu smjeli dozvoliti da se promjeni ni zarez iz tog dokumenta, po cijenu da ih sve smjene i zatvore.

– Međutim, na scenu su došli Srbi kojima je bilo najvažnije da dođu na neku funkciju. Dozvolili su da se nekim bonskim ovlaštenjima i pritiscima smjenjuju ljudi. Jednostavno nije bilo srpskog jedinstva u vrijeme kada su ti ljudi smjenjivani. Visoki predstavnik nije imao pravo da smjenjuje ljude. Da su Srbi, bez obzira na kojoj strani su bili i kojoj političkoj partiji pripadali, stali jedinstveno i odbili smjene, toga ne bi ni bilo – kategorična je Plavšićeva.

Podsjeća da su srpski političari imali samo jedan cilj koji im je narod na izborima dao, a to je da čuvaju opstanak Srpske. Međutim, kako kaže ona, kada se upetljaju partijski i lični interesi onda se desi to što se tada dešavalo srpskim političarima u Srpskoj koji su smjenjivani, a niko nije stao uz njih.

– I onda kažu kriv je Pedi Ešdaun. Pa nije kriv on već Srbi koji nisu bili jedinstveni i nisu željeli da stanu jedni uz druge i kažu ne. Bilo je važnije doći do fotelje, nego stati uz smjenjenog čovjeka. Kažu uzeli nam vojsku. Nisu je uzeli nego smo je sami dali. Kako su to smjeli dozvoliti? Srpski identitet je vezan za vojnika i to se nije smjelo desiti – poručuje Plavšićeva.

Bivši predsjednik Srpske Nikola Poplašen koji je smjenjen sa te funkcije odlukom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Karlosa Vestendorpa, kaže da je na svojoj koži osjetio samovolju stranaca, ali isto tako i srpsko nejedinstvo.

– Na Dejtonski mirovni sporazum, kao kolonijalistički papir, moglo se odgovoriti jedino na način kako je davnih dana preporučio naš istoričar Milorad Ekmečić koji je kazao: „Izdržati, izdržati, izdržati“. U tom izdržavanju se trenutno dosta dobro odvija odbrana od mogućih intervencija i spoljnih pritisaka – kaže Poplašen.

On ističe da, s druge strane, unutrašnja politika, uključujući socijalnu nepravdu i ogromno osiromašenje stanovništva, ne ide u prilog Republike Srpske.

Govoreći o izmjenama izvornog Dejtona i smjenama te pritiscima koje su trpili srpski političari iz SDS, Poplašen navodi da je tome u ključnoj mjeri kumovala „naivna faza političara iz Srpske“.

– Koja je bila preplavljena divljenjem zapadu i vjerovanju strancima na riječ. I sam Dodik (Milorad Dodik, lider SNSD, op.aut.) je nedavno to protumačio kao svoju naivnu fazu u kojoj je naivno vjerovao strancima – istakao je Poplašen.

On kaže da su se smjene srpskih političara i izmjene Dejtona mogle spriječiti da su tadašnji političari zauzeli stav da se čvrsto drže zajedno, te da insistiraju na srpskom stanovištu koje nije suprotstavljeno bilo kojem narodu i bilo kojoj naciji.

– Da se zauzelo ovo stanovište koje sam naveo, bez iritiranja i bez štete po druge nacije i narode, danas ne bismo bili u situaciji da se borimo za ona ovlaštenja koja smo dobili u Dejtonu, jer ih ne bi ni predali – zaključuje Poplašen.

Bivši srpski član Predsjedništva BiH, Živko Radišić, kaže da se od Dejtona očekivalo mnogo, ne samo u smislu prestanka rata, već i otvaranja neke nove stranice za Balkan i cijeli svijet.

– Na žalost, gledano sa ove distance mislim da se nisu ostvarile te želje i očekivanja iz brojnih razloga. Prije svega, ako pogledamo unutrašnje odnose u BiH vidimo da i dalje tapkamo u mraku, a ništa bolje nije ni u našem okruženju. Nismo naučili osnovnu lekciju, a to je da poštujemo jedni druge i da se uvažavamo kao narodi, civilizacije i kulture. Još smo opterećeni prošlošći i nikako da shvatimo da se ne moramo grliti i ljubiti, ali da se moramo poštovati i dogovarati – ističe Radišić.

On dodaje da se mnogo toga promijenilo u BiH u odnosu na izvorni Dejton, ali da ništa nije vječno, pa ni taj dokument. Međutim, kako kaže Radišić, da bi došlo do bilo kakvih izmjena, treba dogovor svih naroda koji žive u BiH.

– Moramo uspostaviti stabilan mir i povjerenje, te sjesti kao ljudi i dogovoriti se o tome da li može da nam bude bolje u ovoj državi. Ako može, hajmo raditi na tome. Trebamo ići naprijed, a ne korak unazad. Rušiti znamo svi ali bogami ne i graditi – poručuje Radišić.