BiH uvozi jeftin krompir lošijeg kvaliteta, a kod domaćih proizvođača daleko bolji ostaje neprodat

Izvor: Srna

Porodica Dobra Bakmaza (62) sa Sokoca na svom imanju u rogatičkom selu Zakomo obrađuje 40 dunuma, proizvodi crveni luk i krompir, uzgaja šljive i jabuke i očekuje bolju podršku od resornog ministarstva i lokalne zajednice.

Na ideju sina Ivana, priča Dobro za Srnu, odlučili su prije pet godina da obnove porodičnu kuću, pomoćne objekte i ožive zapušteno imanje, odlazeći svaki drugi dan na selo udaljeno od Sokoca 43 kilometra.

Krenuli su od kupovine traktora, a danas imaju skoro svu potrebnu mehanizaciju za rad na njivi – sijačicu i vadilicu za luk, frezu, prikolicu i prskalicu, podigli su skladište za luk i krompir, a da nisu nikada, navodi Dobro, dobili sredstva za podsticaj pri nabavci poljoprivredne mehanizacije od resornog ministarstva.

Prošle godine su, kaže on, proizveli više od 20 tona crvenog luka, čijim plasmanom su uglavnom zadovoljni, iako ga još ima za prodati.

Dobro navodi da je ovog proljeća u dilemi da li da zasadi 500 ili 700 kilograma luka jer ga zabrinjava nova, veća cijena sjemenskog, koja ne obećava dobar plasman i dobit.

“Najbolji kupac mog luka je kompanija ”Onogošt” sa sjedištem na Sokocu, ali se, pored stalnih kupaca iz kategorije domaćinstva, kupac nađe i u Goraždu i Višegradu”, priča ovaj domaćin.

On naglašava da je za poljoprivrednika najvažniji plasman proizvoda jer se, nakon blagovremene prodaje, “sve druge računice lagano poklope” i daju volju za dalji rad.

Bakmaz ističe da su prošle godine prvi put zasijali veliku površinu sjemenom elitnog holandskog krompira plaćenog po visokoj cijeni, ali nije bilo dovoljno kupaca, pa danas u skladištu ima za prodaju još 10 tona “prvoklasnog krompira”.

Ove godine će zasijati 1,5 tona krompira, samo da bi iskoristio dio sjemenskog koji je proizveo na svojoj njivi.

Bakmaz se kao uspješan poljoprivrednik pita zašto se na tržište BiH uvozi jeftin krompir lošijeg kvaliteta, dok kod domaćih proizvođača daleko bolji ostaje neprodat i potpuno propada.

Prošle godine su, navodi on, imali dobar rod voća sa novih 400 zasada šljive sorte stenli, čačanska rodna i čačanska lepotica, te sa 50 mladih stabala jabuke, što im daje nadu da će i ova godina biti rodna i da će se kao lani naći kupac za kvalitetno voće iz Zakoma.

Bakmaz navodi da su u jesenjoj sjetvi zasijali i 100 kilograma pšenice, tek toliko da se uvjere kakav će biti rod žitarica u njihovom kraju.

U porodici Bakmaz ističu da bi rezultati njihovog rada bili još bolji da ima više razumijevanja kod dodjele regresiranog dizel-goriva i drugih podsticaja.

“Dobijemo 281 litar regresiranog goriva za poljoprivredne radove na imanju, preko opštine Sokolac, a da niko iz odgovarajućih službi ne izađe na teren i ne uvjeri se koliko je kome potrebno pomoći, ko obrađuje, a ko ne, svoje imanje”, navodi Bakmaz.

On naglašava da mu dodatni problem predstavlja to što njegova porodica živi na Sokocu, a imanje u rodnom selu Zakomo pripada Rogatici, pri čemu ostaje uskraćen za pravo na značajne podsticaje koje dodjeljuje ova opština za rogatičke poljoprivrednike.

Bakmaz poručuje da se sa ovim problemom susreće više porodica sa rubnih dijelova susjednih opština i da bi to pitanje trebalo riješiti.