Dodik: Snimaćemo filmove o Drakuliću, Garavicama, Brodu na Drini i Prebilovcima

Izvor: Glas Srpske

Treba nastaviti praviti filmove u kojima će se prikazati stradanje srpskog naroda kroz istoriju. Mislim da ćemo to usvojiti, ne samo kao programski akt, već i program Vlade Republike Srpske, da se na pravi način odnosi prema srpskim žrtvama u NDH, istakao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, poslije premijere filma “Dara iz Jasenovca” na Javnom servisu.

– Želimo film o stradanju Srba o Drakuliću, jer je tamo 2.600 ubijenih bez metka. Komunistički režim je skrivao istinu, jer na tom malom spomeniku piše da su žrtve fašizma, bez imena i prezimena i narodu koji pripada. Potom Garavice kod Bihaća, gdje je ubijeno 12.000 Srba, pa Brod na Drini, za dva dana je ubijeno 6.000 Srba, a onda i Prebilovce, hercegovačko selo koje je nestalo u jamama – naglašava Dodik za RTRS.

Komentarisao je i film “Dara iz Jasenovca” i emocije koje je on izazvao.

– Snažne emocije i suze – svi moji koji su gledali tako su reagovali. Trebalo je sat vremena da se dođe do daha i razumijevanja. Jasenovac je kao tema prvi put obrađen na ovaj način. To je nešto što pokušavam posljednjih 15 godina da pokrenem. Moram da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovom projektu, Republici Srpskoj, Srbiji, režiseru, glumcima, pogotovo našoj djeci iz potkozarskih sela koja su maestralno odigrali svoju ulogu, koja je dala pečat čitavom filmu, a među njima je i glumica koja je glumila Daru – nastavio je Dodik.

Film “Dara iz Jasenovca” ostaće upamćen, dodaje, i prenosiće se s generacija na generaciju.

– To i jeste bio cilj. Daće jedan pečat i na pravi način oslikati stradanje srpskog naroda. To je jedino mjesto na svijetu gdje je postojao dječiji logor. Ona scena kada bacaju gas da potruju djecu, nije mi dugo vremena dala da zaspim. Ukupno 500.000 ubijenih Srba ne može da stane u jedan film, ali patnja jednog naroda se vidi – rekao je Dodik.

Dodik kaže da je i sam odrastao na pričama preživjelih iz Jasenovca.

– Sav moj kraj stradao je u Jasenovcu. Najveća ličnost mog djetinjstva je bio čovjek koji se uspio spasiti, zvao se Mirko Voruna. Maljem su ga tukli u glavu, ali imao je sreće da ga nisu ubili. Bacili su ga u Savu, uspio je i to preživjeti, doplivati na drugu stranu. Ja sam odrastao na njegovim pričama – istakao je Dodik.

Za to što je Jasenovac bio skriven od svjetske javnosti, Dodik krivi i prošli režim, koji je vladao Jugoslavijom poslije Drugog svjetskog rata.

– Priča o Jasenovcu je skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i sučesnici o zločinu nego što se moglo pretpostaviti. Poznata je priča o Diani Budisavljević, koja je spasila 10.000 djece sa Kozare, a onda su komunisti oduzeli tu dokumentaciju, jer im nije odgovorala istina o Jasenovcu. Pola miliona ubijenih Srba nije bilo dovoljno da s pijetetom se odnosi prema žrtvama, čak ni komemoracije u samom Jasenovcu nije bilo prvih 25 godina poslije rata – zaključio je Dodik za RTRS.