Dr Kovačević: Astmu je moguće efikasno liječiti
Izvor: Filter
Astma je česta i potencijalno ozbiljna hronična bolest koja značajno opterećuje pacijente, njihove porodice i zajednicu. Ona izaziva respiratorne simptome, ograničenje aktivnosti, pogoršanja, napade koji ponekad zahtjevaju hitnu medicinsku pomoć i mogu biti fatalni.
“Astma je uobičajena, hronična respiratorna bolest koja pogađa od jedan do 29 odsto stanovništva u različitim zemljama. Moguće je efikasno liječiti i kod većine pacijenata se može postići dobra kontrola astme”, istakla je dr Anita Kovačević, specijalista pneumoftiziologije, supspecijalista medicinske onkologije iz Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu.
Ona je pojasnila da kada je astma kontrolisana pacijenti mogu izbjeći neprijatne simptome tokom dana i noći, imati potrebu za malo ili nimalo lijekova za brzo olakšavanje simptoma, da vode produktivan, fizički aktivan život, da imaju normalnu ili skoro normalnu funkciju pluća, da izbjegnu teška pogoršanja astme egzerbacije ili napade.
„Astmu karakterišu promjenljivi simptomi piskanja, otežano disanje, stezanje u grudima ili kašalj, promjenljivo ograničenje protoka vazduha pri izdisaju. Simptomi i ograničenje protoka vazduha karakteristično variraju tokom vremena i po intenzitetu. Ove varijacije često izazivaju faktori kao što su vježbanje, izloženost alergenima ili iritantima, promjena vremena ili virusne respiratorne infekcije“, istakla je dr Kovačević.
Prema njenim riječima, manje je vjerovatno da će dijagnoza astme biti potvrđena kod pacijenata koji nisu imali ispitivanje plućne funkcije u vrijeme inicijalne dijagnoze. Oko dva odsto pacijenata su imali ozbiljna kardiorespiratorna stanja koja su pogrešno dijagnostikovana kao astma.
Naglasila je da se dijagnoza astme postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, simptoma i funkcionalne dijagnostike. Pacijenta je potrebno pratiti neko vrijeme, pratiti njegove simptome, plućnu funkciju da bi se postavila dijagnoze astme.
Takođe, dr Kovačević dodaje da postoji genetska predispozicija za astmu, tako da u nekim porodicama možete naći više članova koji boluju od ove bolesti.
„Postoji više oblika astme, alergijski i nealergijski oblik, astma u naporu, psihogena astma. U zavisnosti od oblika astme uključuje se terapija. Lijekovi za liječenje astme su u osnovi pođeljeni u dvije grupe, oni koji poboljšavaju simptome i oni koji se koriste za održavanje bolesti. Ti se lijekovi danas koriste u obliku pumpica ili drugih aparatića za inhalaciju. Sadrže u osnovi bronhodilatatore i kortikoterapiju“, navela je dr Kovačević.
Ona je ukazala da je pri svakom pregledu pulmologa bitan astma kontrol test na osnovu koga se odlučuje o nastavku liječenja i kontrolama pacijenta.
„Na kontrolnim pregledima ispituje se plućna funkcija i jako je bitno pacijenta upoznati sa aparatićem i načinom upotrebe lijeka, jer je primjećeno da pacijenti ne upotrebljavaju pravilno lijekove za inhalaciju. Najvažnije je redovno korištenje terapije i redovne kontrole da bi se izbjegla pogoršanja bolesti. Teži oblici se liječe sistemskim kortikosteroidima i imunoterapijom“, zaključuje dr Kovačević.
