“Crvene stijene”, zaštićeno područje sa velikim potencijalom za razvoj turizma
Izvor: Srna/Jelena Savić
Proglašenje Crvenih stijena zaštićenim područjem doprinijeće još većoj prepoznatljivosti Romanije. Nakon via ferate “Sokolov put” u planu nova staza. U turističke posjete uvrstiti i Novakovu pećinu, te spomenike prirode pećina Orlovača i pećina Mokranjska Miljacka.
Spomenik prirode “Crvene stijene” na području opština Pala i Sokolac jeste specifičan geomorfološki objekat, vizuelno veoma atraktivan, i kao takav veoma pogodan da bude uspješna turistička destinacija.
Rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske Marko Radić uvjeren je da će proglašenje Crvenih stijena zaštićenim područjem doprinijeti još većoj prepoznatljivosti Romanije, pogotovo ako se uzme u obzir da je ova planina na neki način i začetnik alpinizma na ovim prostorima.
U PLANU NOVA STAZA NAKON VIA FERATE “SOKOLOV PUT”
On je naveo da je via ferata “Sokolov put” na Romaniji prva u regiji koja je otvorena, te da je “probudila” taj kraj.
“Zbog Jahorine i Ravne planine fokus turista bio je na zimskoj ponudi. Međutim, sada je situacija znatno bolja kada je riječ o ostalom dijelu godine, jer je sadržajima koji su implementirani Sarajevsko-romanijska regija postala konkurentna i kada je topliji period godine, a tome u prilog ide i činjenica da je sve veći broj turista prisutan sa željom konzumacije adrenalinskih sadržaja, poput via ferate, vožnje kvadova, ili prosto bicikliranja i pješačenja markiranim stazama Romanije”, rekao je Radić Srni.
On je istakao da je i sve veći broj vikendica u blizini ferate jer je postala atraktivna, a ambijent je takav da ljudi žele duži boravak u prirodi.
“U planu je otvaranje još jedne staze, što prema riječima naših kolega iz Turističke organizacije Istočno Sarajevo daje mogućnost da u perspektivi razmišljaju o otvaranju alpinističkog trening centra na tome području”, istakao je Radić.
Načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Dragan Kovačević rekao je Srni da je jedan od preduslova za razvoj turizma određena vrijednost nekog područja, što Crvene stijene imaju.
“Ovdje možemo govoriti o atraktivnosti područja i Crvene stijene su vizuelno dopadljiv geomorfološki Spomenik prirode. Postojeća turistička infrastruktura je u skladu sa održivim upravljanjem zaštićenog područja i sve aktivnosti koje su do sada urađene nisu ugrozile vrijednost zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim”, istakao je Kovačević.
ISKORITSTITI BLIZINU NOVAKOVE PEĆINE, ORLOVAČE I PEĆINA MOKRANJSKE MILJACKE
On je naveo da se u neposrednoj blizini Spomenika prirode “Crvene stijene” nalazi paraglajding poletište, koje doprinosi razvoju adrenalinskog turizma, kao i Novakova pećina, te spomenici prirode pećina Orlovača i pećina Mokranjska Miljacka.
“Blizina pomenutih pećina predstavlja potencijal za razvoj i promociju ovog područja. Moguće je organizovanje turističkih posjeta, koje bi obuhvatile sva navedena prirodna dobra, kako bi turisti imali priliku da vide sve ljepote ovog romanijskog krajolika”, istakao je Kovačević.
On je dodao da su Spomenik prirode “Crvene stijene” 34 zaštićeno područje u Srpskoj, da nije upisan u međunarodne liste, a ideja je krenula od Planinarskog društva “Glasinac” sa Sokoca.
U PLANU DjEČIJI ADRENALIN PARK
Sekretar ovog društva Vera Mijatović rekla je Srni da su inicijativu pokrenuli još 2016. godine, ali da su se uslovi za njenu realizaciju stvorili tek prošle.
“Upravljačima Spomenikom prirode, preduzeću “Šume Republike Srpske”, šumskim gazdinstvima “Jahorina” sa Pala i “Romanija” sa Sokoca, uputićemo dopis da se u narednih mjesec dana uradi program upravljanja. Potrebno je izraditi info-tablu da posjetiocima budu vidno istaknute zabranjene i dozvoljene aktivnosti”, rekla je Mijatovićeva.
Ona je navela da se dolaskom ljepših dana očekuje i veći broj posjetilaca, te da je Planinarsko društvo adekvatno sredilo plato zaštićenog područja.
“Od planinarskog doma ima 800 metara do najatraktivnijeg vidikovca, staza je uređena, imaju klupe i okvir za panoramsko slikanje. Pored doma planiramo da uredimo dječiji adrenalin park. Zimi se odvijaju skijaške aktivnosti, imamo i mini ski-lift”, rekla je Mijatovićeva.
OČUVATI ŠUMSKI KOMPLEKS, BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE
Vlada Republike Srpske proglasila je 9. februara Crvene stijene za Spomenik prirode čime je ovo područje stavljeno pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih i atraktivnih geomorfoloških i pejzažnih obilježja zapadnog oboda planine Romanije.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srni je rečeno da su najmarkantniji oblik reljefa same Crvene stijene, kao reprezentativan primjer širokih čela navlaka masiva Romanije, koja su reljefno istaknuta pretežno vertikalnim stjenovitim liticama visokim više od 100 metara.
“Na zaštićenom području zabranjeno je uništavanje vrijednih i očuvanih šumskih kompleksa i njihovo usitnjavanje, sakupljanje i korišćenje strogo zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta, osim u naučno-istraživačke svrhe na osnovu dozvole Ministarstva, unošenje alohtonih i invazivnih vrsta biljaka, životinja i gljiva”, naveli su u Ministarstvu.
Između ostalog, dodali su u Ministarstvu, zabranjena je i promjena morfologije terena, eksploatacija zemlje i mineralnih sirovina, uklanjanje travnatog pokrivača, nekontrolisano paljenje vegetacije, paljenje vatre, osim na mjestima predviđenim i uređenim za ovu namjenu, trovanje divljih životinja, rukovanje otrovnim hemijskim, naftnim derivatima i ostalim opasnim materijama na način koji može da prouzrokuje zagađivanje zemljišta, vode i vazduha.
Površina Spomenika prirode “Crvene stijene” iznosi 15,1 hektar, a nadmorska visina kreće se od 1.239 do 1.423 metara.
Prirodno dobro pruža se od juga ka sjeveru u dužini od 200 metara i od zapada ka istoku u dužini od 800 metara.
Područje Spomenika prirode pripada umjereno-kontinentalnoj klimi, sa četiri izražena godišnja doba. Na višim pređelima je umjereno hladna vlažna klima, a od hiljadu metara ova klima prelazi u planinsku klimu.
Srednja godišnja temperatura iznosi oko sedam stepeni Celzijusova, a godišnje je registrovano 183 dana pod snijegom.
Kada je riječ o planinskom turizmu u Srpskoj, prošle godine je u planinskim pređelima ostvareno oko 60.000 dolazaka i skoro 160.000 noćenja.
