Prim. dr Pleša: Ključna uloga patologije u dijagnostikovanju, liječenju i prevenciji bolesti

Izvor: Filter

Prim. mr sc. med dr Tanja Pleša, specijalista patologije-supspecijalista citologije i rukovodilac Službe za patologiju u Bolnici „Srbija“, kaže da patolozi kao medicinski stručnjaci proučavaju bolesti u tkivima i organima, kako bi razumjeli uzroke, mehanizme i posljedice bolesti.

Dijagnostikuju bolest putem analize tkiva, ćelija i tjelesnih tečnosti, procjenjuju težinu i širenje bolesti u tijelu i prate njen tok u svrhu procjene efikasnosti terapije.

“Postavljena patohistološka dijagnoza na određenom tkivu ili organu, usmjerava optimalni terapijski modalitet za svakog pacijenta, te se u dijagnozi moraju iznijeti svi precizni relevantni i prognostički parametri, kako bi onkolog mogao pristupiti adekvatnom liječenju pacijenta”, objasnila je dr Pleša.

Ona kaže da se u patohistološkoj laboratoriji obrađuje sav operativni materijal koji podrazumijeva cijele organe ili njihove dijelove, a koji se uklanjaju tokom hiruških operacija, biopsija koja podrazumijeva mali uzorak tkiva i služi u dijagnostičke svrhe, a one mogu biti iglene ili eksciozne. Obrađuju se tečnosti i brisevi za citološku dijagnostiku, svježi uzorci za “ex tempore” dijagnostiku na ledenom rezu tokom same operacije.

“Svaki uzorak koji stigne u patohistološku laboratoriju mora biti adekvatno spakovan u medicinski predodređenu posudu i potopljen u formalin koji je fiksativ i koji pomaže u očuvanju ćelija u tkivu. Posuda sa uzorkom mora biti pravilno obilježena, neophodni su lični podaci pacijenta i vrsta tkiva sa lokalizacijom sa koje je uzorak uzet”, dalje objašnjava dr Pleša.

Pored osnovne, rutinske obrade tkiva i bojenja preparata hematoksilinom i eozinom (H&E), te specijalnog histohemijskog bojenja koje se radi u Službi patologije Bolnice “Srbija”, danas se primjenjuju i metode savremene patohistološke dijagnostike, imunohistohemija, in situ hibridizacija (ISH), fluorescentna in situ hibridizacija (FISH), citogenetske analize i PCR, što se za pacijente ove Bolnice obavlja u Zavodu za patologiju UKC Banja Luka.

„Patologija se brzo razvija i igra ključnu ulogu u dijagnostikovanju, liječenju i prevenciji bolesti. U budućnosti će biti važna za razvoj personalizovane medicine koja se temelji na individualnim karakteristikama pacijenta. To će uključivati korištenje molekularne i genomske patologije za prilagođavanje terapije svakog pacijenta. Igraće važnu ulogu u razvoju novih tehnologija za liječenje bolesti, uključujući gensku terapiju, terapiju ćelijama i imunoterapiju”, rekla je prim. dr Pleša.

Ona dodaje da su prethodne četiri godine obilježene prosperitetom kako u Službi patologije, tako i u cijeloj Bolnici. Uspješno su riješeni problemi koji su dugo postojali.

“Službu za patologiju čine adekvatan prostor, oprema i kadar, te se o svakom segmentu mora podjednako brinuti. Služba je podmlađena, primljen je ljekar na specijalizaciju iz patologije, a nakon odlaska jednog laboranta u penziju i nakon određene pauze, primljen je novi laborant. Urađene su mnoge promjene, obavljen je servis postojeće opreme, kupljena je nova citocentrifuga za pripremanje citoloških razmaza, te analitička vaga. Redovno smo snadbjeveni svim potrebnim reagensima”, istakla je prim. dr Pleša.

Prema njenim riječima, u ovakvom ambijentu došlo do naglog porasta posla, te su u prethodnoj godini obavljene 4694 patohistološke i citološke analize što je rekord u protekle 23 godine od kada postoji Služba. Sudeći prema prva tri mjeseca ove godine, trend rasta posla će se i nastaviti.

“Važno je napomenuti da se velikim zalaganjem svih zaposlenih patohistološki nalaz završi u rekordnom roku za dva do četiri dana, a citološki nalaz za jedan do dva dana, te patohistološki nalaz kao važna karika u procesu dijagnostikovanja bolesti i liječenja pacijenta ne predstavlja kočnicu. Godišnje u ovoj službi se uradi i 15 do 20 fetalnih autopsija, a svakodnevno se rade i hitne, intraoperativne biopsije. Manji broj biopsija se nakon kompletne obrade šalje u UKC Banja Luka u Zavod za patologiju slučajevima kada je potrebno uraditi imunohistohemijsku i molekularnu analizu što se čeka 20 dana do dva mjeseca”, zaključuje prim. dr Pleša.