Roditeljstvo: Kako komunicirati sa djetetom u periodu adolescencije?

Izvor: Filter, piše psiholog i medicinski medijum Slađana Đaković

Sam ulazak djeteta u pubertet može predstavljati veliki stres za roditelje. Biti roditelj adolescenta jednako je izazovno životno iskustvo kao i biti adolescent. Adolescenske promjene u ponašanju kod djeteta često iritiraju roditelje. Odnos roditelja prema tim
promjenama je jedan od ključnih faktora uspješnosti odnosa između djeteta i roditelja te razvijanja djeteta u zdravu ličnost.

Između djece adolescenata i roditelja nivo sukoba često raste i zna biti protumačen kao nedostatk ljubavi sa obje strane, dok je u pozadini osjećaj nedovoljne pažnje, važnosti i poštovanja koje obje generacije doživljavaju. Adolescent prolazi kroz više faza poput one odvajanje od roditelja i konfliktnih sumnji. Često se ova njihova faza preklapa sa krizom srednjih godina roditelja u kojoj imamo preispitivanje ličnog identiteta, stavova, vrijednosti i zadovoljstva ostvarenim uspjesima u životu.

Buntovno i prkosno suprotstavljanje autoritetu kod adolescenta počinje najprije u krugu porodice. Zato je jako važno da znamo kako da komuniciramo sa našim djetetom koje je u periodu adolescencije. U potrazi za svojim identitetom i samostalnošću, adolescenti su skloni pobunama prema odraslim, posebno prema roditeljima, koje često vide kao osobe koje ih na silu pokušavaju zadržati u djetinjem dobu, govoreći im šta da čine i ograničavajući im slobodu što dovodi do konflikta ispunjenih agresivnim ispadima.

Adolescent ima razvojnu potrebu pronaći svoj identitet,  borba za nezavisnost započinje određivanjem onoga što nije, a to znači biti drugačiji od roditelja, negirati, izbjegavati njihove savjete. U svom umjerenom obliku  suprotstavljanje je zdrava razvojna faza preispitivanja i uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa  s autoritetima koji je za život itekako potreban. Za roditelja je bitno da se ne osjeti  ugroženim  dok adolescent kontrira i osporava neke porodične vrijednosti i uvjerenja, te da komunicira sa svojim djetetom na pravi način da bi ga dijete doživljavalo kao svog prijatelja i nekoga čije će savjete slušati.

Savjeti za uspješan odnos i dobru komunikaciju sa djetetom adolescentom:

1. Dopustite svom djetetu koje je u pubertetu da preuzme dio brige. Ako se Vi brinete o svemu i rješavate sve umjesto njega vaše dijete nikada neće postati odgovorno i steći će osjećaj manje vrijednosti, te će u životu imati problem kada naiđe na izazovne situacije, a Vas će početi da krivi za sve.
2. Jedna od najvažnijih lekcija je da naučite svoje dijete da svako ponašanje ima određene posljedice, na njima je da preuzmu odgovornost za iste. Ako ih Vi tome ne naučite naučiće ih život na teži način. Ne petljajte se u njegove probleme u školi, sa društvom, prilikom polaganja vozačkog, već mu dajte savjet kada ga ono traži od vas. Nikako prije. Ali, da bi dijete tražilo savjete od vas i uvažavalo vaše mišljenje, a ne vas smatralo „glupim“ „zaostalim“ itd. ispoštujte pravilo pod brojem tri.
3. Odolite davanju savjeta, osim kada adolescent to traži od Vas. Kada Vam vaš adolescent priča o nekom problemu, ili nekoj temi i vodi glavnu riječ upakujte savjet tako što ćete Vi smo argumentovano učestvovati u razgovoru. Bez riječi da treba da vas posluša. Osim ako se radi o nečem ozbiljnom, ili opasnom, pustite adolescenta da pogriješi. Pustite ga da postupi onako kako ono smatra da je ispravno i ako pogriješi sjetiće se razgovora sa vama. Na greškama se najblje uči. Neka uče na malim greškama. Tako će početi da uvažava vaše mišljenje i da sluša šta pričate. Neće Vas doživljavati kao neprijatelja, već kao svog prijatelja koji poštuje njihovo mišljenje i osobu poput koje žele biti. Psiholozi su se uvjerili da roditelji često kada poslušaju ovaj savjet kažu „Što manje savjeta dajem, to moje dijete sve više želi razgovarati sa mnom.“
4. Dajte svom adolescentu priliku da bude sam sa sobom, bez suvišnih pitanja poput: „Zašto ideš stalno u sobu? Neka te sa nama.“ Pustite adolescenta da razmišlja o sebi. Neka Vas umiri činjenica da je dom sigurno mjesto gdje dijete može filtrirati sopstvene frustracije, te srediti misli i shvatiti promjene u svom životu. Ako ga budete pritiskali da vrijeme kući kada ne uči treba da provodi sa vama da se družite, ono će početi pribjegavati društvu, ulici itd, ili će vam nervozno odgovarati kada mu se obratite.
5. Dajte svom adolescentu priliku da bude sam sa sobom kada mu je to potrebno, a vrijeme koje provodi sa vama u domu potrudite se da bude zanimljivo i da vodite konstruktivne razgovore u kojim obje strane iznose svoja mišljenja o nekoj temi.
6. Postavite kućna pravila jasno i u dogovoru sa adolescentom. Pravila moraju postojati. Ako se kućna pravila otvoreno izlože i rasprave sukobi se smanjuju i odnos se ne narušava svađama. Postojanje jasnih dogovorenih pravila pomaže roditeljima, a i adolescentima, jer adolescenti znaju na čemu su, koji su im zadaci i ispunjavaju ih, jer su i sami učestvovali u dogovoru oko istih.
7. Poštujte svog adolescenta i njegove emocije, ma koliko burne, promjenjive i nerazumljive nekad bile. Kada se tako postavite vremenom dijete počinje da poštuje vaše emocije.
8. Prihvatite odvajanje. Razvoj ličnog identiteta tokom adolscencije uključuje određeni stepen odvajanja, ali ne i potpunu izolaciju od porodice, da bi se uspostavila nezavisnost. Ne zahtjevajte povjeravanje nego ga zaslužite.
9. U komunikaciji sa adolescentom poštujte pravila uspješne komunikacije. Ako ne poznajete vještine komunikacije ispratite sledeći članak za sedam dana.

Jutjub kanal psihologa Slađane Đaković pogledajte OVDJE.