Sve veći broj davalaca krvi u Republici Srpskoj

Izvor: Glas Srpske

Iako se ljeti, zbog učestalih putovanja i povećanog broja saobraćajnih nesreća, više troše zalihe krvi, u transfuziološkim službama ne manjka dragocjene tečnosti, jer su građani Srpske, prema riječima ljekara, uvijek spremni da zavrnu rukav i pokažu humanost.

One koji su navikli da pomažu i čine dobra djela ne može spriječiti ni hladnoća, ni vrućina, niti bilo kakva druga prepreka da daju svoj doprinos spasavanju ljudskih života. To potvrđuju i nadležni u službama transfuzije, ističući da humanitarci širom Srpske ne dozvoljavajući da zalihe otanje.

Šefica službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, služba Banjaluka Veselka Ćejić kaže za “Glas Srpske” da su zadovoljni odzivom građana, kao i činjenicom da su spremni da iskažu solidarnost sa onima kojima je to najpotrebnije.

“Zavod trenutno raspolaže dovoljnim količinama krvi i krvnih komponenti. Treba napomenuti da je tome ograničen rok trajanja, te da su nam dobrovoljni davaoci krvi uvijek dobrodošli”, kazala je Ćejićeva.

Kao u svim transfuziološkim službama u svijetu, kako kaže, tako i kod njih postoje određeni periodi u godini kad su smanjene zalihe krvi, a riječ je o ljetnim mjesecima kada su građani odsutni zbog godišnjih odmora i kada je povećan broj saobraćajnih nesreća.

“Precizna informacija o stanju pojedinačnih krvnih grupa zavisi od bolnice i njenih svakodnevnih potreba, koje se brzo mijenjaju. Ta situacija se začas promijeni, pa je teško reći koja je krvna grupa u datom trenutku najpotrebnija”, rekla je Ćejićeva. Međutim, u našoj populaciji, kako ističe, najzastupljenija krvna grupa je A RhD pozitivna, a najmanju zastupljenost ima AB RhD negativna.

“Tako su i zalihe krvi popunjene srazmjerno prisutnosti određenih krvnih grupa u našoj populaciji”, kazala je Ćejićeva, dodajući da je tokom prošle godine u Srpskoj prikupljeno oko 37.500 jedinica krvi u svih deset službi u RS.

Šef službe transfuzije “Kasindo” Istočno Sarajevo, pri Zavodu za transfuzijsku medicinu RS Jelena Stojanović Lukić kaže da raspolažu dobrim zalihama, te da redovno organizuju akcije dobrovoljnog darivanja dragocjene tečnosti.

“Kod nas je velika potražnja za koncentratima trombocita, a to je komponenta krvi koja se uzima iz svježe i ima veoma kratak rok trajanja, svega pet dana”, kazala je Stojanović Lukić.

Ona je apelovala na građane da se odazovu akcijama darivanja dragocjene tečnosti jer, kako ističe, niko od nas ne zna da li će sutra biti potencijalni primalac krvi.

Direktor Opšte bolnice Zvornik Ivan Popović ističe da taj grad ima dovoljan broj davalaca, te da im u slučaju potrebe i kada otanje zalihe objave poziv.

“Nemamo problema što se tiče snabdijevanja krvlju. S obzirom na to da je ljeti na raspolaganju manje dobrovoljnih darivalaca krvi, bude i manji broj operativnih zahvata jer se ne preporučuju. Tada se rade samo hitni programi, a ono što se ne mora, odgađa se za jesen”, rekao je Popović, dodajući da je najviše potrebna B negativna krva grupa.

U Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske podsjetili su da, prema zakonu, dobrovoljni davalac krvi može biti svaka osoba od 18 do 65 godina starosti koja je dobrog opšteg zdravlja i ne koristi terapiju, a muškarci mogu da daruju krv svaka tri, dok žene to mogu da učine svaka četiri mjeseca.

Dobrovoljni davaoci

Predsjednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Gacko Miroslav Vuković Hrgo, koji je krv darivao više od 80 puta, kaže da su Hercegovci uvijek na visini zadatka i da nabave krv kad god nekome treba.

“Nikad nikoga nismo uskratili da mu nismo pronašli krv u svako doba i gdje god bilo”, rekao je Vuković.

Imali su jedan slučaj, priča, kada je ženi pukla trbušna aorta, te je zahvaljujući brzoj reakciji davalaca skupljeno 15 doza B negativne krvi i ženi je spasen život.

“Kada darujem krv, znam da sam nekom pomogao i da sam mu produžio život, i to je nešto što je još ostalo humano u ovom društvu”, rekao je on.