Radnici napuštaju i državne poslove
Izvor: Glas Srpske
Na stotine zaposlenih u institucijama na nivou BiH u prethodnom periodu raskinulo je ugovor o zaposlenju na vlastiti zahtjev, a ekonomisti ističu da državne jasle nisu primamljive kao ranije.
Iz informacija koje su ministarstva, agencije, komisije te druge institucije na nivou BiH dostavile Predstavničkom domu Parlamenta BiH skoro da nema onih koje nisu prijavile da u periodu od 2018. godine pa do juna ove godine nije bilo slučajeva u kojima zaposleni nisu tražili da raskinu ugovor o radu.
Najviše radnika u pravosudnim institucijama tražilo je da raskine ugovor o zaposlenju pa je tako samo u Sudu BiH čak 48 zaposlenih u pomenutom periodu na osnovu sporazumnog raskida ugovora otišlo iz te institucije.
Ništa bolja situacija nije ni u Tužilaštvu BiH, jer je 39 radnika na osnovu sporazumnog raskida ugovora o radu napustilo tu instituciju.
“Riječ je uglavnom o stručnim i administrativnim radnicima, ali i tužiocima, a kao razlog raskidanja ugovora naveden je prelazak kod drugog poslodavca”, navedeno je u informaciji Tužilaštva.
Ni Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) u proteklom periodu nije mimoišao odlazak radnika na vlastiti zahtjev, jer su tu instituciju od 2018. godine po tom osnovu napustila 34 radnika.
Situacija nije sjajna ni u Agenciji za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), jer su 32 zaposlena u toj instituciji sa poslodavcem raskinula ugovor o radu.
Odlazak radnika na vlastiti zahtjev primjetan je i u institucijama koje su nadležne za bezbjednost pa je tako Obavještajno-bezbjednosnu agenciju (OSA) napustio čak 21 zaposleni, Graničnu policiju BiH 12, a Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) šest službenika.
Zaposleni su i u svim drugim agencijama, komisijama, kancelarijama, ali i ministarstvima tražili od poslodavaca da raskinu ugovor o zaposlenju.
Ekonomisti ističu da je javni sektor sve manje primamljiv te da ljudi prelaze u realni, gdje su veće šanse za napredak.
“U bilo kojoj razvijenoj zemlji država zapošljava najgore sa tržišta rada. Svako ko je iole sposoban težiće da radi u nekoj privatnoj kompaniji, gdje ima šansu za napredak i može da ostvari značajniju zaradu. To je pravilo svih razvijenih zemalja”, rekao je ekonomista Marko Đogo.
Naglasio je da se polako i u BiH razvija svijest da je bolje raditi u kvalitetnim firmama, posebno u većim gradovima, kao što su Sarajevo i Banjaluka.
“Pojavljuju se i kompanije koje daju značajno veće plate nego u javnom sektoru. Posebno u nekim oblastima kao što je IT sektor”, podvukao je Đogo i dodao da treba da nas raduje činjenica da ljudi napuštaju institucije i javni sektor i prelaze u privatni.
On je podvukao i da su plate duži niz godina u javnom sektoru bile zaleđene, što je uz rast primanja u privatnom sektoru dovelo do toga da zaposlenje u javnom više nije toliko atraktivno.
“Zapravo najveća prednost javnog sektora ogleda se u tome što u mnogim slučajevima radnici nisu opterećeni poslovima te imaju zagarantovan odmor, regres i druge privilegije. To je sve u nivou nekog višeg preživljavanja bez puno odgovornosti i rada, a privatni sektor pruža veće šanse za napredovanje i sve dok radnik stvara dodatnu vrijednost, poslodavac će ga cijeniti”, naveo je Đogo.
Naglasio je da se takav trend desio i u tranzicijskim zemljama, kao što su Mađarska i Rumunija, gdje je masovno došlo do prelaska zaposlenih iz javnog u privatni sektor.
“To se naprosto mora desiti kod nas, a to je ujedno i pokazatelj ozdravljenja ekonomije i društva u cjelini”, zaključio je Đogo.
Ombudsman i Savjet
Iz informacija koje su dostavljene Predstavničkom domu Parlamenta BiH samo dvije institucije nisu prijavile da je bilo slučajeva u kojima su zaposleni tražili sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem. Riječ je o Ombudsmanu za zaštitu potrošača i Savjetu za državnu pomoć.
