Protest ispred OHR-a zbog najava da će Šmit mijenjati Ustav FBiH i Izborni zakon BiH

Izvor: Srna, Agencije

U Sarajevu je ispred zgrade OHR-a počeo protest građana koji su po pozivu SDA došli da se suprotstave najavljenim odlukama Kristijana Šmita o izmjeni Ustava Federacije BiH (FBiH) i Izbornog zakona BiH.

Na protestima su i predstavnici političkih stranaka iz FBiH.

Poruka okupljenih Šmitu jeste da ne može i da nema prava da utiče na zakone u BiH.

Osim SDA, na proteste su ranije pozvali i SDP, Demokratski front, Dervo Sejdić, Građanski savez.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je ranije danas na konferenciji za medije da je razgovarao sa Kristijanom Šmitom i upozorio ga da se ne upušta u nametanje izmjena Izbornog zakona BiH.

Protesti su organizovani protiv nametanja izmjena Izbornog zakona BiH u obliku koji bi, smatraju, “donio nove unutrašnje probleme u BiH, kreirao nove diskriminacije i koristio jedino interesima HDZ-a”.

Kako su prije nekoliko dana objavili brojni mediji, Šmit će do 1. avgusta nametnuti mjere za ponovno funkcionisanje Federacije BiH i one će stupiti na snagu sa danom objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

Kako je potvrđeno iz više diplomatskih izvora, u nacrtu odluke, između ostalog, je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Predstavnički dom i Dom naroda) dužan da odbaci ili usvoji zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

Definicija vitalnih nacionalnih interesa će, navodi se, biti pojednostavljena. Rasprava o formiranju vlasti obaviće se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadatim rokovima. Predviđena je i promjena raspodele mandata u Domu naroda Federacije BiH, a u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda.

Ovo pravilo, navodi se, podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.

Odluka se tiče i deblokade postupka imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH, a uvodi se i rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.

– Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenario gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zloupotrijebiti za paraliziranje sistema – navedeno je u obrazloženju mjera.