OMIKRON-novi soj korona virusa

Izvor: Nedeljnik

Novi soj korona virusa “omikron” nosi “zabrinjavajuće mutacije” koje bi mu “pomogle” da postane otporan na trenutne vakcine protiv kovid-19, upozoravaju naučnici. Međutim, biće potrebno još istraživanja da saznaju kako nova varijanta radi protiv vakcinisanih ljudi.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) naglasili su da je nova varijanta koronavirusa, otkrivena u Južnoj Africi i Bocvani, “varijanta zabrinutosti“, ujedno i najozbiljnija kategorija koju agencija koristi otkako prati razvoj novih sojeva kovida širom svijeta.

Određivanje, objavljeno nakon hitnog sastanka tog zdravstvenog tijela, rezervisano je za opasne varijante koje mogu brzo da se prošire, izazovu razvoj teških kliničkih slika i smanje efikasnost vakcina ili tretmana protiv kovida.

Posljednji soj koronavirusa koji je dobio ovu oznaku bio je delta soj, kojim je trenutno zaraženo većina novih slučajeva u svijetu.

SZO je naglasila da nova verzija, nazvana omikron, nosi niz genetskih mutacija koje joj mogu omogućiti da se brzo širi, možda čak i među vakcinisanima.

Nezavisni naučnici su se saglasili da je omikron soj vrijedan pažnje, ali su takođe istakli da će biti potrebno više istraživanja da bi se utvrdio obim prijetnje. Iako su neke varijante, poput delte, opravdale početne brige, druge su imale ograničen uticaj.

“Ovo bi moglo biti loše. Ovo bi moglo biti jako loše. Ali ne znamo dovoljno, ovako unaprijed”, naglašava epidemiolog sa Harvarda Vilijam Hanadž, a prenosi Njujork tajms.

On i nekoliko drugih istraživača tvrde da će “vakcine najverovatnije štititi i od novog soja”, ali su potrebne dalje studije kako bi se utvrdilo koliko se efikasnost vakcina može umanjiti kao posljedica djelovanja novog soja korone.

Porijeklo novog soja

Kako se koronavirus umnožava u ljudima, stalno nastaju nove mutacije. Kada se pojave takozvane zabrinjavajuće mutacije, SZO koristi grčki alfabet da imenuje varijante. Prva „varijanta zabrinutosti“, alfa, pojavila se u Britaniji krajem 2020. godine, a ubrzo potom i beta, u Južnoj Africi. Omikron je prvi put identifikovan u Bocvani. Do sada je bilo šest takvih slučajeva u ovoj zemlji. Otprilike u isto vrijeme, istraživači u Južnoj Africi su identifikovali virus u jednoj proviniciji. Od petka je zabilježeno 58 slučajeva.

Istraživači su pronašli više od 30 mutacija na šiljku proteina koronavirusa, glavnoj “meti” antitjela koja imuni sistem proizvodi u cilju borbe protiv infekcije kovidom. Toliko mutacija je izazvalo zabrinutost stručnjaka da bi omikronov šiljak mogao da izbegne antitjela proizvedena prethodnom infekcijom ili vakcinacijom.

Pojedine države u Evropi, kao i Sjedinjene Države i Kanada, bile su među zemljama koje su brzo reagovale na pojavu naovog soja, zabranjujući letove koji stižu iz Južne Afrike i nekoliko drugih afričkih zemalja. Ipak, omikron je već identifikovan u Hongkongu i Belgiji. Izraelski mediji navode da je slučaj novog soja identifikovan kod jednog putnika koji je nedavno boravio u Africi…

Zašto je potencijalno opasan i otporan na vakcine…?

Teodora Hacijanu, virusološkinja sa Univerziteta Rokfeler u Njujorku, rekla je da karakteristične mutacije omikrona povećavaju mogućnost da je najpre evoluirao u telu osobe koja je prethodno inficirana HIV-om, čiji je imuni sistem možda bio preslab da bi se brzo borio protiv njega.

Kako kaže, umjesto da se ukloni za nekoliko dana, virus je možda ostao u toj osobi mjesecima, koristeći vrijeme na sticanje sposobnosti da izbjegne antitela.

„Ovaj virus je vidio mnogo antitjela“, rekla je dr Hacijanu.

Ona i njene kolege uspjele su da u svojoj laboratoriji proizvedu mutirane šiljaste proteine koji viruse čine veoma otpornim na antitjela. Ona je istakla da omikron ima mnogo mutacija u istim regionima šiljastog proteina koji su precizirani i u njihovom sopstvenim istraživanjima.

„Preklapanje je prilično upadljivo“, rekla je ona.

Upravo su ta preklapanja izazvala zabrinutost struke da će omikron mocći da izbjegne neka od antitijela koja su ljudi “izgradili” vakcinacijom, ili usljed činjenice da su preležali bolest.

“Ipak, očekuje se da vakcine obezbijede izvjesnu zaštitu od omikrona, jer stimulišu, ne samo antitijela, već i imune ćelije koje mogu da napadnu zaražene ćelije”, rekla je dr Hacijanu.

Mutacije šiljastog proteina ne otupljuju taj odgovor imunoloških ćelija. Pojačane vakcine bi potencijalno mogle da prošire opseg antitijela koje ljudi prave, omogućavajući im da se bore protiv novih varijanti kao što je omikron.

Za sada, nema dokaza da ovaj novi soj izaziva težu bolest. Odnosno, ne u većoj mjeri od prethodnih sojeva. Takođe još nije jasno koliko je efikasan kada je riječ o brzini prenošenja. Čak i ako se pokaže prenosivijim od drugih varijanti, stručanjaci ističu da će vakcine najvjerovatnije ostati vitalno oružje. Dovoljno da mu se posveti pažnja, ali i da se shvati da nije apokaliptičan.