Osveštan spomen-hram za vječni nezaborav jošaničkih mučenika
Izvor: Srna
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je u Gornjoj Jošanici kod Foče spomen-crkvu Svetih Ćirila i Metodija, sagrađenu u znak sjećanja na 56 mještana ubijenih na kućnom pragu na Nikoljdan 1992. godine, kao i svim stradalim ovog kraja u odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Spomen-crkva izgrađena je na inicijativu mještana i Organizacije porodica poginulih boraca i civila, uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve, u neposrednoj blizini spomenika u selu Hodžići.
Izgradnju spomen-crkve u Gornjoj Jošanici, osim mještana i potomaka nastradalih, pomogle su brojne institucije, zvaničnici Republike Srpske, BiH, vjerni narod i raseljeni Srbi širom svijeta.
U Odboru za izgradnju ističu da su nakon šest godina truda, rada i zalaganja dočekali istorijski dan na mjestu mučeništva i stradanja.
“Priložnika je bilo gotovo sa svih kontinenata, od daleke Australije, Amerike, zapadne Evrope, preko institucija, dobročinitelja i naravno potomaka žrtava zločina u Jošanici. Zahvalnost svima, a žrtvama vječni nezaborav”, rekao je član Odbora za izgradnju Vaso Blagojević.
Mještani Jošanice i Odbor za izgradnju crkve imaju podršku opštine Foča.
Lokalna uprava pomogla je izgradnju i uređenje spomen-crkve, a načelnik Milan Vukadinović kaže da se na tome neće stati.
“Opština je pomogla koliko je bila u mogućnosti. Pomogli smo parterno uređenje, parkiralište, nasuli dio puteva. Dio puta je ranije asfaltiran, a ja obećavam da ćemo kompletnu putnu komunikaciju prema Gornjoj Jošanici asfaltirati u narednom periodu uz pomoć Vlade Srpske, kako bi ovdje mogla da se obavljaju i krštenja i vjenčanja i okupljanja vjernog naroda, jer ovom mjestu dugujemo mnogo”, rekao je Vukadinović.
Novoizgrađena crkva jošaničkih mučenika, svaki plamen prislužene svijeće, svjedoči o 56 imena zvjerski ubijenih Srba, među kojima su bile 23 žene, troje djece i trideset muškaraca, uglavnom starih i iznemoglih.
Ni nakon tri decenije za ovo najmasovnije stradanje srpskih civila u Gornjem Podrinju niko ne odgovara, iako su nalogodavci i vinovnici “nikoljdanskog masakra” poznati svim istražnim organima BiH, tužilaštvu i sudstvu.
Predsjednik Skupštine Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Radojka Filipović poručila je onima, kako je istakla, koji su zaduženi i primaju ogromne plate za procesuiranje ratnih zločina, da ne rade samo istrage, već da te istrage dobiju sudski epilog, podizanje optužnica i procesuiranje.
“Bojimo se da čekaju da vrijeme učini svoje, da biološki nestanu i počinioci i svjedoci, kako bi Jošanica bila još jedan primjer nekažnjenog zločina kao što su svi zločini na teritoriji BiH gdje su žrtve Srbi”, navela je Filipovićeva.
Jedan od svjedoka jošaničkog masakra Dušanka Lalović, tada Višnjić, nakon gotovo tri decenije mučnih sjećanja, davanja iskaza, svjedočenja, za pravosuđe BiH ima još samo jednu poruku.
“Čekamo ovozemaljsku pravdu za počinioce strašnog zločina u Jošanici”, poručila je Lalovićeva.
Dok čekaju ovozemaljsku pravdu, potomci i rodbina jošaničkih žrtava sabiraće se, kažu, u Crkvi Svetih Ćirila i Metodija. Među njima Dragomir Višnjić, iz Trebinja.
“Postradala mi je ovdje rodbina, ni kriva ni dužna, zločinci nisu gledali ni šta je mlado ni staro, pobili su sve što stigli, sela zatrli”, rekao je Višnjić.
Boško Tomić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, naveo je da je kada je riječ o Srbima pravosuđe BiH uvijek spremno da za mali prekršaj podigne optužnice, dok sve ide sporo kada je riječ o Bošnjacima kao počiniocima.
“Insistiramo da budu privedeni pravdu oni koji su počinili ovaj zločin u Jošanici”, rekao je Tomić.
Među 56 stradalih najmlađa žrtva je imala dvije i po, a najstarija devedeset godina.
Svjedočanstva ukazuju na selektivnu pravdu.
Na Jošaničkom saboru pročitano je i pismo podrške porodicama srpskih žrtava od Aleksandra Noja, poslanika saveznog parlamenta Njemačke, koji je najavio skoru posjetu i podršku u borbi da se izbore za pravdu.
