Manji prinos meda u Hercegovini nego ranije
Izvor: Srna
Pčelari u Hercegovini posljednje tri godine imaju mnogo manji prinos meda nego ranije, kod nekih je prepolovljen, a često potpuno izostaje medobranje uprkos njihovom velikom trudu.
U domaćinstvu Vučinić, koje se proizvodnjom prirodnog domaćeg meda bavi već pedesetak godina, Srni je rečeno da je medobranje već treću godinu u Hercegovini veoma loše.
Pčelari, kako su istakli, ne znaju tačan razlog smanjenim prinosima meda jer sve rade isto kao i ranije, ali pretpostavljaju da, između ostalog, loše utiču klimatske promjene i sve veće suše.
“Kod nas su pčele zdrave i jake i vodimo računa o svemu, selimo ih i po četiri puta godišnje na različite, cvijetom bogate lokacije, u okolini Trebinja i Bilećkog jezera. Da to ne radimo imali bismo mnogo manje meda”, kažu u domaćinstvu Vučinić.
Ovo domaćinstvo, koje ima oko 300 košnica, kada dobro rodi med ubere godišnje osam do devet tona meda koji vrcaju tri puta, a sada kažu u ovoj krizi medobranje nije bilo loše, ali ni odlično, već se može reći da je dobro.
Ranije bi se, kako ističu, desilo možda svake pete godine da bude loša godina za medobranje, a sada su loše tri godine uzastopno, iako očekuju da će situacija ubuduće biti bolja, zahvaljujući trudu i višedecenijskom iskustvu koje imaju u tom poslu.
Vučinići kažu da se cijeli život bave pčelarstvom i da porodično žive od toga, da nikad nisu uzeli kredit, niti jedan fening od bilo koga za taj posao, za koji ističu da je dobar, ali i jako zahtjevan ako se radi kako treba.
“Imamo sve, ne tražimo ništa, ni bilo kakve podsticaje, samo da se situacija stabilizuje i bude malo ljepše vrijeme i da se vrati staro medobranje. Ne smije se škrtariti na ulaganju, selidbi pčela i mora biti sve čisto i uredno da ne bi pčele bježale iz košnica, a vosak ne smije biti star i mora se godišnje mijenjati”, istakli su u ovom domaćinstvu.
Oni kažu da često sele košnice i da zato imaju različite vrste meda, počev od livadskog, meda sa kadulje, zanovijeti, klena, javora, a proizvode i propolis i matičnu mliječ.
Potražnja za hercegovačkim medom, za koji kažu da je izuzetno zdrav ako se dobija na kvalitetan način, velika je posebno od izbijanja epidemije virusa korona.
U domaćinstvu Vučinić ističu da, bilo kod kuće ili na pijaci, mogu da prodaju koliko god meda da imaju, te da imaju kupce širom Republike Srpske, u Srbiji, regionu, ali u nekim evropskim zemljama.
Cijena meda u Hercegovini u posljednje vrijeme je porasla i kilogram košta od 18 KM do 22 KM.
