Mrda: Digitalizacija arhivske građe na listi prioriteta

Izvor: Srna

Direktor Arhiva BiH Danijela Mrda izjavila je Srni da je digitalizacija arhivske građe na listi prioriteta Arhiva, te da će se u narednom periodu, osim na sređivanju građe i fondova, raditi i na stručnom usavršavanju kadra, međunarodnoj saradnji, organizovanju vlastitih izložbi, te aktivnostima po pitanju sukcesije bivše SFRJ u vezi sa Aneksom D sporazuma.

Mrda, koja od marta obavlja funkciju direktora Arhiva BiH, ističe da je ovo za nju veliki profesionalni izazov, zbog obimnosti posla.

“Moram istaći da je saradnja sa arhivima u Srbiji i Arhivom Jugoslavije na izuzetno visokom nivou, kao i sa ostalim arhivima zemalja bivše SFRJ i regiona. Izuzetnu saradnju imamo sa Državnim arhivom Turske na projektu digitalizacije arhivske građe iz osmanskog perioda koja se nalazi u arhivima kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH /FBiH/”, izjavila je Mrda.

Mrda napominje da je Arhiv BiH jedna od najznačajnijih institucija koje baštine kulturno-istorijsko nasljeđe BiH i kao takav posjeduje oko 15 kilometara arhivske građe iz nešto više od 400 fondova i biblioteke koja ima 15.000 monografskih publikacija, te periodiku od 19. vijeka pa do danas, dostupnu za istraživače u čitaonici arhiva.

Govorići o posljedicama koje je Arhiv BiH pretrpio u požaru, tokom protesta 2014. godine, Mrda smatra da javnost uopšte nije svjesna neprocjenjive i nenadoknadive štete koja je tada nastala.

Prema njenim riječima, nemoguće je utvrditi kolika je šteta nanesena tog dana građanima BiH.

“Oko 600 arhivskih kutija, odnosno 300.000 listova je nepovratno uništeno, a ogroman broj oštećene arhivske građe koja je u našoj skromnoj laboratoriji za restauraciju, teško da ćemo restaurirati u narednih 20 godina bez adekvatne stručne i finansijske pomoći. Ostaje ozbiljan ukus gorčine zbog nenadoknadivog gubitka jednog dijela zajedničke istorije”, istakla je Mrda.

S obzirom na to da se Arhiv BiH od njegovog osnivanja nalazi u zgradi Predsjedništva BiH, Mrda ističe da je prostor koji koriste veoma razuđen, što usporava i otežava rad.

Depoi u kojima se čuva arhivska građa zbog specifičnih zahtjeva moraju biti adekvatno tehnički opremljeni.

“U prethodnom periodu obnovljen je veći broj depoa, ali još imamo potrebu za rekonstrukcijom i obnovom prostora u koji bismo odložili arhivsku građu za šta su nam potrebna finansijska sredstva koja ćemo pokušati obezbijediti iz više izvora“, navela je Mrda.

Kada je u pitanju digitalizacija, Mrda kaže da nisu napravili značajne iskorake, te dodaje da je to skup i složen proces, ali i da je jedan od najbitnijih na listi prioriteta rada.

“Trenutno naš tim, uz podršku spoljnih saradnika, radi na izradi projekta za uspostavljanje mrežnog sistema i digitalizaciju arhivske građe u Arhivu BiH. Proces digitalizacije je višegodišnji projekat koji je posebno složen zbog rada na veoma osjetljivoj arhivskoj građi različite starosti, dimenzija i strukture”, pojasnila je Mrda.

Ona je rekla da je pandemija kovida 19 uticala na rad Arhiva u smislu smanjenog obima rada sa strankama, istraživačima, ali i zbog odsustva određenog broja radnika sa posla.

“Nadamo se da je ovaj teški period iza nas, te da ćemo nastaviti rad u punom kapacitetu”, dodala je Mrda.

Mrda kaže da Arhiv Bih ima 21 zaposlenog, te da postoji potreba za stručnim kadrom, jer je obim posla isuviše veliki za ovaj broj ljudi.

“Posebno bih istakla potrebu za angažovanjem arhivista, istoričara i profesora jezika i književnosti koji bi stručnim znanjima pomogli efikasnijem radu Arhiva”, rekla je Mrda.

Prema njenim riječima, u Arhivu rade izuzetni stručnjaci – arhivisti, tehničari i drugi zaposleni koji na svoj skroman način, svojstven radnicima u oblasti nauke i kulture, daju nemjerljiv doprinos u očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa u BiH.

“Nadam se da će u narednom periodu naš rad biti prepoznat u punom kapacitetu i adekvatno vrednovan”, poručila je Mrda.