Da li se Zakonom o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji, vrši nasilje nad srpskim jezikom?

Izvor: RTRS

U Srbiji traje polemika oko novousvojenih Zakona o rodnoj ravnopravnosti i izmjena Zakona o zabrani diskriminacije, i to u dijelu koji se odnosi na jezik. Iz Odbora za standardizaciju srpskog jezika traže od Ustavnog suda Srbije da ovaj zakon proglase neustavnim, jer je riječ o nasilju nad jezikom. Oni koji ga podržavaju tvrde – jezik je živ i može da se mijenja.

Da li će žena trener postati trenerka, žena borac borkinja, ili žena vodič vodičica?!

– Ja sam pomoćnica ministarke, ja sam političarka, buduća docentkinja, majka i Srpkinja. I to je moje pravo i mogu jasno i glasno to da kažem – poručila je Nina Mitić, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Kaže da je prednost zakona u mogućnosti izbora.

Dok u ministarstvu tvrde da je to krupan korak Srbije, ka demokratiji i EU, u odboru za standardizaciju srpskog jezika, podržavaju ravnopravnost polova, ali se protive dijelu zakona koji se odnosi na rodno senzitivan jezik. Smatraju da je u pisanju zakona trebalo konsultovati lingviste jer se, kažu, u ovom zakonu miješa semantika pola sa gramatičkim rodom.

– Problem tog zakona je što on propisuje kazne u koliko se ne bud upotrebljavali feminutivi. Imenica kupac kako će glasiti ženski rod. Odbor za standardizaciju je zatražio da se ostavi mogućnost svakome da goovori ono što želi – kaže  Miloš Kovačević lingvista.

Dio stručnjaka smatra da je jezik živ i da ima pravo da se razvija, dok iz Odbora za standardizaciu srpskog jezika tvrde da je ovo put da se uruši srpski jezik koji je osnova kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda. Slično tvrdi i profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Duško Pevulja.

– Ono što je lingvistička činjenica to da ovim novim izmjena u takozvanom rodno senzitivnim odredbama novog zakona jeste da on direktno zadire u strukturu srpskog jezika. Posredno i u identitet srpskog naroda jer znamo da je jezik najznačajniji dio identiteta jednog naroda. Mi se praktično vraćamo verbalnom deliktu. Dakle ne budete li se pridržavali nasilja nad jezikom, a vi kao lingvista znate da vršie nasilje nad jezikom, za to nasilje vas neko može potencijalno hipotetički tužiti – tvrdi Pevulja.

Vrši li rodna ravnopravnost nasilje nad jezikom, ili zbog čega rodno osjetljivim smeta gramtički muški rod u srpskom jeziku, koj je brane se lingvisti, semantički rodno neutralan?! Sukob jezičke i društvene jednakosti zbunio je i građane.

Zakon bi u medijima i u obrazovanju trebalo da počne sa primjenom od 2024. godine, dok državni organi treba da se pridržavaju novog propisa već od 1. juna. Kazne za nepoštovanje ovog zakona se kreću od 50.000 do 2.000.000 dinara.