Zakon o OBA nestao bez traga

Izvor: Glas Srpske

Ustavni sud BiH 1. juna 2017. godine proglasio je neustavnim odredbe Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH (OBA) koje se odnose na tajno praćenje i snimanje i naložio Parlamentu BiH da ih u roku od šest mjeseci promijeni, ali to do danas nije učinjeno, što praktično znači da OBA skoro pune četiri godine protivustavno provodi mjere tajnog praćenja i snimanja ili prostim jezikom rečeno – prisluškuje protivustavno i nezakonito.

Sporne odredbe zakona kažu da “upotrebu mjera tajnog praćenja može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH ako bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po bezbjednost BiH”. Savjet ministara BiH, sa namjerom sprovođenja odluke Ustavnog suda, usvojio je u martu 2018. godine Prijedlog izmjena Zakona o OBA koji je skoro dvije godine putovao do parlamentaraca i tek u februaru prošle godine stigao pred Dom naroda BiH. Međutim, Ustavnopravna komisija tog doma u maju prošle godine je vratila zakon na doradu, tražeći od Kolegija da se otklone sve nepravilnosti na koje je ukazao zakonodavno-pravni sektor. Poslije toga se zakonu gubi svaki trag i on nikada više nije došao na dnevni red i pred delegate Doma naroda. Posebno interesantno je da sporni Prijedlog zakona o OBA nije uopšte bio na dnevnom redu Predstavničkog doma, iako je uobičajena procedura da se zakoni prvo upućuju na usvajanje ovom parlamentarnom domu, a tek onda Domu naroda.

Šef srpskih delegata u Domu naroda i član Ustavnopravne komisije Sredoje Nović kaže za “Glas Srpske” da je Prijedlog izmjena Zakona o OBA na koji je Kancelarija za zakonodavstvo iznijela primjedbe krajem maja prošle godine vraćen na doradu i nikada više nije došao na dnevni red.

– Gdje je taj zakon i zašto ga nema, ja ne znam, a iskreno ne znam ni šta da kažem u vezi svega toga, osim da je to nevjerovatno i nedopustivo. Savjet ministara je u martu 2018. godine usvojio prijedlog zakona i tada je zakonodavno-pravni sektor iznio primjedbe i dao uputstva za otklanjanje pojedinih nepravilnosti koje su, između ostalog, bile vezane za jedinstvena pravila za izradu zakona. Zakon je poslije pune dvije godine došao pred Dom naroda, a da za to vrijeme nisu otklonjene nepravilnosti na koje je ukazao zakonodavno-pravni sektor, niti je dostavljeno obavezno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Zato je Ustavnopravna komisija Doma naroda zakon vratila na doradu i od tada ga više nema – objašnjava Nović.

Prema njegovim riječima, pošto je Ustavni sud BiH još 1. juna 2017. godine ukinuo odredbe postojećeg Zakona o OBA, a predložene izmjene još nisu prihvaćene, to praktično znači da OBA protivzakonito sprovodi mjere tajnog praćenja i snimanja.

– Ako se tome doda i činjenica da se protiv direktora OBA BiH vodi krivični postupak zbog optužbe za zloupotrebu službenog položaja, a taj postupak je i dalje u toku bez obzira na to što je prvostepenom presudom oslobođen odgovornosti, onda je svakome iole pametnom jasno u kakvoj zemlji živimo – kaže Nović.

Presuda

U presudi Ustavnog suda BiH navodi se da su odredbe člana 78. Zakona o OBA protivne Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima “zato što predsjedniku Suda BiH ili sudije koga on ovlasti daju neograničen opseg diskrecije kada je riječ o produženju naloga za tajno praćenje”.

– Osporene odredbe ne garantuju pojedincu odgovarajuću zaštitu od proizvoljnog miješanja u ustavna prava. Takođe, osporene odredbe ne osiguravaju da se mjere praćenja neće uvoditi slučajno, neregularno ili bez propisnog i adekvatnog razmatranja – navodi se u odluci Ustavnog suda.