Da li građani Srpske mogu postupiti isto kao žrtve NATO bombardovanja u Srbiji: Tužba moguća, ali ne i isplata odštete

Izvor: Glas Srpske

Oboljeli od kancera ili porodice žrtava NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom imaju osnov za privatne tužbe u kojima bi zahtijevali naknadu štete, na sličan način kako će to biti urađeno u Srbiji, međutim, problem je što nema garancije da bi takva odšteta bila plaćena, niti je poznato ko bi je uopšte platio.

Advokat iz Niša Srđan Aleksić sa italijanskim kolegom Anđelom Fijoreom Tartaljom, koji je u istim predmetima pred italijanskim sudovima uspio da dobije 181 pravosnažnu presudu u korist svojih klijenata, uskoro će podnijeti pet tužbi protiv NATO saveza pred sudovima u Srbiji.

Posljedice bombardovanja Sjevernoatlantskog saveza bombama sa osiromašenim uranijumom primjetne su i na teritoriji Srpske, koju je ovaj savez bombardovao 1995. godine, četiri godine prije nego tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Četvrt vijeka od agresije i dalje se javljaju lica sa kancerogenim oboljenjima.

Stavovi pravnika i stručnjaka o ovom pitanju su oprečni. Dok jedni kažu da građani Srpske mogu da se upuste u postupak kao i građani Srbije, drugi, ipak, imaju rezervu prema konačnom ishodu i posljedicama po stranku u postupku.

Advokat Srđan Aleksić u izjavi za “Glas Srpske” kaže da građani RS koji su oboljeli od posljedica NATO bombardovanja imaju osnov za tužbe i da je voljan da pomogne svima koji se odluče da podnesu tužbeni zahtjev pred sudovima u BiH protiv NATO-a.

– Mi ćemo uz pomoć italijanske sudske prakse pokazati postojanje uzročno-posledične veze između trovanja osiromašenim uranijumom i obolevanja od raka srpskih vojnika i policajaca. Po istom principu mogu da postupe i građani Srpske, jer su takve bombe korištene prvi put upravo na teritoriji današnje BiH – rekao je Aleksić.

Na pitanje na koji način bi građani RS naplatili odštetu u slučaju da sud prihvati njihove tvrdnje, Aleksić kaže da bi tužena strana bila NATO i da bi on bio dužan da plati štetu jer je BiH, kao i Srbija, potpisnica Partnerstva za mir.

– NATO savez je u tim ugovorima nastupao kao pravno lice koje ima svoj budžet. Ovde je povređeno pravo na život, koje je iznad svakog zakona, i oni bi bili dužni da tu štetu nadoknade. Isti je slučaj i sa BiH – rekao je Aleksić za naš list.

Dugogodišnji advokat Miodrag Stojanović ističe za “Glas Srpske” da osnov apsolutno postoji, ali da bi bilo rizično upustiti se u takve postupke, jer nema garancije da bi NATO tu štetu platio, a troškovi postupka bili bi ogromni za lica koja se u njega upuste.

– Ja sam imao takvih molbi, ali nisam mogao da ih prihvatim, jer mislim da novac ne bismo dobili nikada. Troškovi vještačenja i takse su ogromni, te porodice nemaju ta sredstva. Ja vjerujem da bismo vrlo lako dokazali uzročno-posljedičnu vezu između bombardovanja i obolijevanja, ali ko će od NATO-a tražiti te pare? A kada je riječ o BiH, tu dolazimo do pitanja njenog uređenja i državno-pravnog statusa unutar BiH, što otvara Pandorinu kutiju – ističe Stojanović.

On dodaje da bi trebalo vidjeti kako će teći postupak u Srbiji, a onda planirati slično djelovanje i u Srpskoj.

– Ja želim svu sreću kolegama iz Srbije. A što se tiče Srpske, ja sam lično spreman da zastupam sve one koji žele da se upuste u ovakav postupak. Trenutno to ne mogu da učinim i ne želim da glumim Domanićevog vođu – istakao je Stojanović.

Posljedice

Direktor Centra za istraživanje rata i ratnih zločina Milorad Kojić rekao je za “Glas Srpske” da je Centar objavio publikaciju o posljedicama NATO bombardovanja u kojoj su detaljno prikazani svi podaci.

– Posljedice su nesumnjivo ogromne i postoji apsolutni osnov za tužbu. Međutim, Centar ne može da bude stranka u postupku i podnošenje tužbi je pitanje lične volje i želje pojedinca. U svakom slučaju, ako se neko odluči, Centar stoji na raspolaganju da pruži svaku podršku – rekao je Kojić.