Volonteri u Srpskoj pokazali veliko srce: Humanisti na djelu, heroji u očima nemoćnih

Izvor: Glas Srpske

Humanost i nesebična pomoć sugrađanima u nevolji vrijednosti su koje dijele generacije volontera u Republici Srpskoj, koja može biti ponosna na dobre ljude koji svojim sugrađanima svakodnevno pokazuju da nisu sami i da uvijek postoji neko na koga mogu računati.

U jeku pandemije virusa korona koja je zadesila cijeli svijet, pozitivnu priču odlučili su da ispišu volonteri u Srpskoj, a među stotinama tihih čuvara, koji pokazujući humanost na djelu vraćaju nadu svojim sugrađanima, su Milan Duvnjak iz Gradiške, Jovana Popović iz Šamca, te Fočak Darko Vranić i Rogatičanin Momir Ašonja. Njihovu humanost prepoznalo je i Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS koje ih je proglasilo za volontere godine.

Da se dobročinstvo uči od malih nogu, najbolji je primjer dvadesetjednogodišnji Milan Duvnjak iz Gradiške koji je volontiranjem počeo da se bavi sa 12 godina, kada je prvi put otišao u kamp Crvenog krsta te je, priča ovaj mladić, na prvu zavolio humanitarni rad.

– Najviše volonterskih časova imao sam ove godine zbog pandemije virusa korona. Pomogao sam Crvenom krstu u Gradišci kad god je to bilo potrebno. Takođe, dijelio sam prehrambene i higijenske pakete socijalno ugroženim porodicama i građanima starijeg životnog doba, rasklapao i pravio karantin, dijelio lanč pakete vozačima koji su čekali na graničnom prelazu – ispričao je Duvnjak dio svojih ovogodišnjih aktivnosti.

Uvijek će mu, kaže, ostati u sjećanju momenat kada je otišao kod jedne bake i odnio joj paket, jer ga je ona, kako kaže,  gledala kao nekog heroja.

– To mi je najveći podstrek da se nastavim baviti humanitarnim radom – rekao je Duvnjak. 

Tri godine stariji Darko Vranić iz Foče nanizao je brojne akcije spasavanja u kojima se istakao hrabrošću i umijećem rukovanja alpinističkom opremom.

Među vječno zahvalnim i doživotnim prijateljima koje je stekao spasavajući ih po raznim vrletima je, kako je istakao, i žena britanskog diplomate koja je slomila nogu prilikom uspona na Maglić, najviši vrh BiH.

– Kad smo dobili poziv, skupili smo se za 15 minuta i vozilima smo stigli u podnožje Maglića, odakle smo krenuli u potragu. Bila je magla, našli smo ih, žena je na dva mjesta ispod koljena slomila nogu – kazao je Vranić prisjećajući se jedne od misija na “krovu” BiH.

Pružili su joj, kaže, prvu pomoć, stavili je na nosila, spustili je na Tjentište i predali je hitnoj pomoći, a akcija je trajala šest časova. 

Dvadesetšestogodišnja Jovana Popović, po zanimanju profesor filozofije, predsjednica je Udruženja “Čovjek prije svega”, a volontiranjem se bavi još od 2012. godine, kada je došla na studije u Banjaluku.

U želji da pomogne socijalno ugroženim stanovnicima, posebno u vrijeme virusa korona kada su mnogi ostali bez prihoda, zajedno sa drugim volonterima ova mlada Šamčanka pokrenula je niz akcija širom Srpske.

–  U toku ove godine uradili smo nekih 40 humanitarnih akcija koje podrazumijevaju pomoć višečlanim socijalno ugroženim porodicama. Najčešće smo dodjeljivali jednokratne pakete hrane, higijenskih potrepština, odjeće, obuće, čak smo nekim porodicama uspjeli da obezbijedimo i ogrjev za zimu – priča Popovićeva.

Ovaj decembar ostaće u trajnom sjećanju penzioneru Momiru Ašonji iz Rogatice koji, kako kaže, sve svoje slobodno vrijeme provodi volontirajući u korist slijepih i slabovidih lica.

– Nastojaću da i dalje pomažem, posebno sa mladim šahistima kojih je, nažalost, sve manje iako je šah eliksir za punjenje “akumulatora” duše i tijela – kazao je Ašonja.

Crveni Krst

Nagrada Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske za najboljeg organizatora volontiranja u ovoj godini pripala je Crvenom krstu Republike Srpske.

Generalni sekretar Crvenog krsta RS Snježana Kovač kaže da je rad i trud volontera, naročito u ovo teško vrijeme, prepoznat, te da je ovogodišnja nagrada vjetar u leđa da i u budućnosti budu još bolji i organizovaniji.

– Ono na šta sam posebno ponosna jeste činjenica da se mnogo mladih ljudi ove godine, posebno na početku pandemije, javljalo kako bi pomogli, kupovali namirnice i lijekove penzionerima, dijelili maske, hranu, vršili dezinfekciju objekata i još mnogo toga – kazala je Kovačeva.