Zvaničnici, gradonačelnici i zdravstveni radnici o složenoj situaciji u Srpskoj

Učenici se u ponedjeljak vraćaju u škole, odlučeno je nakon sastanka na kojem je razgovarano o epidemiološkoj situaciji u Srpskoj.

U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci održan je sastanak zvaničnika Srpske sa predstavnicima zdravstvenog sektora, nadležnih institucija i lokalnih zajednica na kojem je razgovarano o složenoj i pogoršanoj epidemiološkoj situaciji u Srpskoj, kao i uvođenju novih mjera zaštite stanovništva i privrede od pandemije virusa korona.

Domaćin sastanka je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, a prisustvovali su i predsjednik Vlade Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Miliorad Dodik, ministri u Vladi Srpske, direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević, direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković, direktor Inspektorata Dragutin Škrebić i direktor Civilne zaštite Milan Novitović.

Na sastanku su bili i gradonačelnici Banjaluke, Bijeljine, Doboja, Trebinja, Prijedora, Zvornika, Istočnog Sarajeva i Gradiške, predsjednik Saveza opština i gradova Ljubiša Ćosić, direktori i predstavnici UKC-a Republike Srpske i bolnica u Republici, Fonda zdravstvenog osiguranja, medicinskih fakulteta i drugi.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da su obaveze institucija Srpske u vrijeme pandemije virusa korona da rade svoj posao, da vode računa o zdravlju ljudi i javnom zdravlju, te da sprečavaju eroziju ekonomije na način koji bi bio poguban za društvo u cjelini.

“Boreći se sa tim problemima često moramo da donesemo neku mjeru koja nije prihvatljiva ili razumljiva odmah u javnosti, ali znam da ogroman dio našeg stanovništva razumije ovo što rade institucije, jer sve se radi iz prijeke potrebe. Mi nismo jedini na planete koji se bore sa ovim problemom i svi se borimo na isti način”, istakla je Cvijanovićeva u uvodnom obraćanju.

Podsjetila je da je bilo raznih komentara u vezi sa zatvaranjem škola i pojasnila da je to bila odluka koja se nerado donijela.

“Ova mjera je donesena uprkos tome što smo imali stalno obavještanja da škole nisu rizična mjesta sa apsekta prenosa virusa, ali vodeći računa o alarmantnim podacima koje viđamo zadnje dvije sedmice, a to su brojevi koji zvone na uzbunu, i znajući da su naša djeca dio porodice koje su široko dio zajednice morali smo da pribjegnemo i toj mjeri”, pojasnila je predsjednik Republike izrazivšu nadu da je ova mjera zaista privremenog karaktera.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da od ponedjeljka treba vratiti nastavu u škole kako je i bilo predviđeno, ističući da je odluka donesena za ovu sedmicu, zbog potrebe da se relaksira situacija, da se smanji izloženost djece i zaštiti nastavno osoblje.

“Ostajemo pri tome da je to bila ozbiljna i odgovorna mjera i svima koji na ovome žele da izazovu pažnju javnosti moramo da kažemo da griješe. Ali, školama i lokalnim zajednicama treba dati obavezu da odlučuju u pojedinim slučajevima na bazi epidemioloških i drugih procjena”, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, nastava za ovu sedmicu neće biti izgubljena i moraće da se nadoknadi. Dodik je dodao da nije bilo moguće odjednom preći na onlajn nastavu, te poručio da se mora napraviti sistem da se u slučaju obustavljanja nastave odmah može obezbijediti nastava na daljinu.

“Smanjenje rada ugostiteljskim objektima je nužna i neophodna mjera i zato s njom treba da se nastavi, ali ona mora da bude pooštrena, a polemike na ovu temu moraju da prestanu”, naglasio je Dodik.

Dodik je dodao da Republika Srpska neće uvoditi vanredno stanje, ali da traži od ljudi da se poštuju donesene mjere.

“Republika Srpska treba da utvrdi stav da ne treba zatvoriti granice i to prenese na nivo BiH. Sa predsjednikom Srbije sam dogovorio da se neće ni u kakvim okolnostima zatvoriti granice između Srpske i Srbije”, naglasio je Dodik.

On je rekao da cilj mora biti očuvanje privrednih aktivnosti i radnih mjesta, te da bez obzira što su fondovi iscrpljeni, treba vidjeti kako da se kreiraju novi vidovi pomoći ugroženim sektorima.

“Moramo reći da ostajemo na politici očuvanja dostignutih prava kad je riječ o platama i penzijama. Moram da pohvalim da je Vlada donosila adekvatne mjere i drago mi je da sam i ja u tome učestvovao u pogledu diskusije i prijedloga”, napomenuo je Dodik.

On je apelovao na građane da poštuju mjere, da nose masku i drže distancu i da se ne okupljaju.
“Moramo postaviti jasne prioritete i ciljeve. Mi u Republici Srpskoj smo do sada bili uspješni jer smo imali odgovorno stanovništvo i efikasan rad nadležnih institucija u prvođenju mjera i tome moramo da se vratimo. Tu nema izuzetka i nikome ne treba da se pravdamo. Nema podlijeganja bilo kavim interesnim grupama, a pogotovo političkim motivisanim nastupima”, istakao je Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da zdravstveni sistem Srpske još nije pretrpan, iako se već osam mjeseci nosi sa izazovom pandemije virusa korona, te najavio da će Republički štab za vanredne situacije nakon današnjeg sastanka, a na osnovu analiziranog, donijeti nove mjere s ciljem zaštite zdravlja građana i ekonomije.

On je posebnu zahvalnost iskazao zdravstvenim radnicima koji su neprekidno već osam mjeseci u ovoj borbi, te naveo da je u proteklom periodu ulagano u zdravstveni sektor.

“Na početku smo imali dvije laboratorije u Institutu za javno zdravstvo i Univerzitetskom kliničkom centru Srspke, a danas i u Doboju, Bijeljini i Foči i zato u posljednjih par dana imamo oko 1.400 testova dnevno”, naveo je Višković.

On je rekao da je Srpska ograničena ljudskim i tehničkim kapacitetima, ali i napomenuo da je među prvima u regionu nabavila brze testove koji su se pokazali više nego dobri i spasili su zdravstveni sistem da virus masovno ne bude proširen među zdravstvenim radnicima.
Višković je naveo da je Republički štab za vanredne situacije do sada održao 60 sjednica i donio skoro 300 odluka, zaključaka, preporuka i smjernica.

“Mjere koje smo preduzimali u prethodnom periodu nismo mi izmislili, nego je riječ o preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i onome što zemlje regiona i svijeta preduzimaju, a mi smo se pridržavali tih preporuka. Možda smo među rijetkima u okruženju koji nisu previše taktizirali i eksperimentisali sa mjerama, već ih sprovodimo u kontinuitetu osam mjeseci”, istako je Višković.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da će se trendovi pogoršanja epidemiološke situacije nastaviti u bliskom periodu, ali da je potrebno odgovornim ponašanjem, odnosnom striktnim poštovanjem mjera, što prije onemogućiti prenos virusa korona u zajednici.

“Molim stanovništvo da bude u tom pogledu odgovorno i nadam se da ćemo u narednom periodu ograničiti epidemiju koja ima svoj početak, vrhunac i silaznu putanju”, rekao je Šeranić.

On je konstatovao da se u posljednje tri sedmice u Srpskoj bilježi rapidan skok broja zaraženih te da se, kako vrijeme prolazi, smanjuje broj oporavljenih u odnosu na broj oboljelih.

Šeranić je rekao da se, nažalost, povećava i broj pacijenata u bolnicama, kao i broj preminulih.

On kaže da se u proteklih šest sedmica broj hospitalizovanih popeo na 546, a bio je ranije oko 180.

“Trenutno je na respiratorima 26 pacijenata u Srpskoj. Na planu onih koji su bili izliječeni, a koristili respiratore imamo realativno dobre rezultate”, rekao je Šeranić.

On je dodao da je broj životno ugroženih porastao za 7,5 odsto, sa teškom kliničkom slikom za 19 odsto, a sa srednje teško kliničkom slikom za 58 odsto.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić rekao je da djeca do 10 godina nemaju potencijal da se zaraze ili prenose infekciju virusa korona, te da je dobra mjera da se đaci od ponedjeljka vrate u školske klupe.

Škrbić je rekao da se potencijal zaražavanja povećava “kako godine odmiču”, ali da je mnogo manji nego kod odraslih ljudi.

“Ono što može biti problem je širenje infekcije među nastavnicima i tu moramo vidjeti kako škole mogu da pomognu jedne drugima, a ne da ih zatvaramo”, rekao je Škrbić.

On je istakao da djeca do šest godina ne treba da nose zaštitnu masku, te da mališani od šest do 12 godina treba samo ponekad da je nose, dok bi srednjoškolci trebalo da nose masku.

Govoreći o visokoškolskim ustanovama, Škrbić je rekao da su dekani donijeli zaključak da nema prekidanja nastavnog procesa, jer bi se to moglo zloupotrijebiti, te da bi veća šteta bila po studente da ne idu na nastavu.