Božanin sok od domaćih malina postao prepoznatljiv u regiji

Izvor: SRNA

Samostalni proizvođač Božana Savić sa Pala bavi se uzgojem maline i sibirske borovnice da bi, prvenstveno, svojoj kćerki obezbijedila prirodan i zdrav sok.

Ako u poljoprivredi postoji nešto ženstveno i sofisticirano – to je malina, kaže Božana i napominje da se njen sok pije u mnogim ugostiteljskim objektima, što joj predstavlja veliko zadovoljstvo jer zna da su se trud i rad isplatili.

“Imam plantažu malina, koje se se protekle dvije godine jele na cijeloj Sarajevsko-romanijskoj regiji, a sada i šire. Maline se koriste u porodičnim krugovima, te kroz razne kulinarske specijalitete u lokalnim ugostiteljskim objektima”, navodi Savićeva za Srnu.

Prema njenim riječima, mnogi imaju priliku da uživaju u jednom od najukusnijih domaćih proizvoda – soku od malina.

Sok od malina se, na prvi pogled, ne razlikuje od drugih jer u njega Božana ne stavlja ništa posebno. Pasira malinu, skuva sok i doda malo šećera, koji je jedini konzervans.

“E, to ništa čini moj sok drugačijim od drugih – nema drugi konzervans, nema limuntus, nema ni ono nešto što dodaju da se ne kvari, a ja iskreno ne znam ni šta je to.

Tako ja dobijem gusti sirup, od koga se može napraviti nekoliko litara soka. postupak neću mijenjati, s obzirom na to da je mnogo maline uništeno tokom isprobavanja raznih receptura i načina pravljenja soka”, poručuje Savićeva.

Ona je prije četiri godine odlučila da se rekreativno bavi poljoprivredom da bi sve to sada postalo vrlo ozbiljno.

Božani veliku motivaciju pruža četvorogodišnja kćerka Anđelija, pa se plantaža malina zove “Anđelijin malinjak”.

Ona ima malinu koju čuva u hladnjači i svaki mjesec “povuče” određenu količinu jer nema mogućnost da odjednom napravi 500-600 litara, a sok pravi sama.

Osim soka, Božana pravi džem i marmeladu od maline, koji su za kratak period postali traženi, te u njih stavi malo “džemfiksa” kako bi riješila dilemu – da li nešto kuvati pet časova, pa mu izvući svaki mineral i vitamin, ili dodati nešto što bi ubrzalo svu tu radnju i zadržalo sve kako jeste.

“Nikada se nisam pokajala što radim litarske sokove. Istraživanjem sam došla do saznanja da ljudi vole sok u čaši tako da mnogo /ugostiteljskih/ objekata otkupljuje maline i pravi sok. Sokovi koji se prave u malim bočicama gube status domaćeg soka, a ja sam htjela domaći”, ističe Savićeva.

Tako je Savićeva “zaživjela” brend domaćeg soka od malina. Plantaža se nalazi na tri dunuma, a berba počinje u julu i traje do sredine avgusta.

“Malina se ne može brati svaki dan, već svaki drugi, a ako kilaža počne opadati – pravimo pauzu”, navodi ona.

Savićeva je podsjetila da prvi poslovi u malinjaku kreću u martu, kada je neophodno uraditi prvo prskanje da bi se stablo zaštitilo od bolesti i štetočina, zatim slijedi okopavanje, sređivanje, povezivanje, te pružanje kanapa sa strane da drži rodne grane.

Sok, džem i marmelada od malina mogu se poručiti na broj telefona 065/288-332 ili preko “Instagram” profila /dvijedame/.

Božana radi i kao hotelijer u hotelu “Damis” na Palama, koji je porodični biznis, te kao profesor u Srednjoškolskom centru “Pale”.