Ljetnikovac kralja Aleksandra u Han Pijesku (prvi dio)

Autor: FILTER/A.K.

Rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića u Han Pijesku predstavlja jedinu kraljevsku rezidenciju u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1924. godine, za potrebe kralja Aleksandra Karađorđevića. Dvorac je u Drugom svjetskom ratu djelom oštećen, poslije rata služio je kao rezidencija državnih službenika. Izgorio je u požaru 2005. godine. Vodi se kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Austrougarski planovi

Početkom 20. vijeka austrougarski službenici su vršili mjerenja kvaliteta vazduha ovog područja. Mjerenjima je ustanovljeno da je Han Pijesak prostor sa najvišom koncentracijom ozona u Evropi, prirodna vazdušna banja. Napravljene su skice i planovi za izgradnju mondenskog turističkog naselja. Planirana je izgradnja ljetnikovca za Cara, ali i još 17 vrhunskih odmarališta različite veličine. Planove Austrougarske omeo je Prvi svjetski rat.

Ljetni dvorac Karađorđevića

Regent Aleksandar Karađorđević prvi put je posjetio Sarajevo u septembru 1920. godine. Tada je predloženo budućem kralju da bi za njega i njegovu porodicu bilo dobro da u Han Pijesku izgrade objekate koji bi povremeno koristili, jer tu ima najviše ozona i predstavlja pravi prirodni sanatorijum. Nije prošlo par dana, a beogradska “Politika” piše: “Na Han Pijesku do kojega je dolazila Srpska vojska za vrijeme ofanzive u Bosni 1914. godine biće podignut lovački zamak u kojem će Prestolonasljednik stanovati za vrijeme lova po bosanskim planinama.“

Za izgradnju je iskorištena je austrougarska dokumentacija preuzeta iz Sarajeva i izrađena projektna dokumentacija po kojoj će se graditi objekti, a kralj je zvanično odobrio izgradnju vile.

“U novembru 1920. godine Uprava dvora Njegovog veličanstva Kralja overila je projekat zaveden u Sarajevu pod broj N 4322/14 kojim se u Han Pijesku treba da gradi Dvorac nazvan Lovački dom“ podaci su iz Arhiva Jugoslavije,Fond 91-136-74 .

Gradnja cijelog kraljevog kompleksa završena je 1924. godine. Uprava dvora je od Građevinske direkcije Sarajevo 23. oktobra 1924. godine pod brojem 10622 dobila dokumenat i konstatovala dovršenje državnih zgrada u Han Pijesku koje će služiti za kraljeve potrebe.

U Han Pijesku je 1923. godine sagrađena i dvorska kapela od drveta, kojoj je kumovao kralj Aleksandar. Međutim, pošto je bio zauzet državničkim obavezama, on lično nije prisustvovao otvaranju crkve već je poslao svoga izaslanika serdara Janka Vukotića. Crkva je nažalost izgorjela u Drugom svjetskom ratu.

Prvi dolazak kralja u ljetnikovac

Drugi dolazak Aleksandra Karađorđevića u Sarajevo bio je na Vaskrs 1925. godine. Nakon posjete Sarajevu, kolona se uputila ka Han Pijesku.

“U sred stoletnih jela nekoliko vila i u sredini, sa strmim krovom, elegantnim krovom, sav sagrađen od jelovih oblica, Kraljev lovački dvorac…Posle 3 godine rada dvor sa svim zgradama je gotovo potpuno završen. Upravnik dvorca, inženjer Nemac g. Ficinger, koji je dao plan, i još nekoliko činovnika građevinske sekcije koji su rukovodili radovima, čekaju kraljevski par na ulazu…

Cela odaja je izrađena u drvetu u staroj bosanskoj ornametici. zidovi su obleženi rezanim hrastovim orahovim i jasenovim drvetom. Tavanica je cela u ornametici od istog drveta, a i vrata su kao vrata na dvorovima stare bosanske vlastele.

U uglu je veliki kamin od crnog mramora, vratanca su od bronze sa bosansko-istočnjačkim šarama. Kamin se završava malom kupolom od kamena u kome su izrezani dvoglavi orlovi i Kraljev inicijal.

Kralj i kraljica su oduševljeni i očarani. U sred ogromnih jelovih šuma, na visini 1090 m, gotovo u snegu, lovački dvorac kraljev, sav od rezanog drveta je lep kao kuće iz bajke.

Dvorac jedino još nije namešten. Postavljeno je samo nekoliko minderluka u divanhani. Na njima su bosanski makati i minder jastuci izatkani u tkačnici ćilima u Sarajevu. U svakom od njih utkan je u sredini kraljev inicijal. Postavljene su i velike kaljeve peći. Lusteri vise na jelenskim rogovima.

Do divanhane u prizemlju je trpezarija sva u crvenom svilenom tapetu sa velikim zimskim pejsažom P.Šaina, kroz koji jure divlje svinje. Sa druge strane divanhane je kraljeva kancelarija.

Do dvorca je vila za prestolonaslednika, sva bela. Prekoputa vila za goste,a iza dvorca vila za svitu. Sve je sagrađeno od drveta, kuhinja, štala, garaža, kasarna za gardu. Uveden je i vodovod i elektrika.“

nastaviće se…